Obiteljsko nasljeđe, smanjena funkcija štitne žlijezde (hipotireoza), elektrolitski disbalans ili jednostavno vrući ljetni dani, neovisno o uzroku hipotenzija (nizak krvni tlak) može biti neugodno, a u ekstremnim situacijama i životno ugrožavajuće stanje.
Niskim krvnim tlakom smatra se sistolički tlak niži od 105 za muškarce i 100 za žene, a dijastolički 70 za muškarce i 65 za žene. Ako je asimptomatska, odnosno ako se ne manifestira neugodnim senzacijama, hipotenzija može imati i pozitivnu stranu – istraživanja su pokazala kako ljudi s nižim krvnim tlakom u pravilu žive duže. No ako je simptomatska, hipotenzija može biti vrlo neugodna.
Saveznička prehrana
Osim stihijskih pokušaja hrvanja s hipotenzijom, preporučljivo je postepeno promijeniti i prehrambene navike te staviti pojavu simptoma pod kontinuiranu kontrolu.
Prvi i osnovni postulat je dovoljan unos tekućine (nešto više od 30 mL / kg tjelesne mase). Odmah uz bok obilnoj hidraciji stoji unos soli. Iako je sol često smatrana glavnim krivcem za većinu kardiovaskularnih oboljenja, strah od njezine konzumacije je opravdan samo u slučaju granične hipertenzije odnosno rizika od povišenog krvnog tlaka.
Kao što to obično biva u pričama o dvije strane novčića, i u slučaju soli nailazimo na dvije suprotstavljene strane: hipo- i hiper-tenziju, pri čemu je sol u hipertenziji suučesnik u zločinu nad krvožilnim sustavom, dok je u hipotenziji prva linija obrane. I u hipotenziji, doduše, ne treba pretjerati s njezinom konzumacijom kako se ne bi preopteretili bubrezi i dovelo organizam do elektrolitskog disbalansa. No, slijedeći zlatno pravilo umjerenosti, konzumacijom soli ćemo svakako dovesti sniženi krvni tlak „pod kontrolu“.
Ako imate ovu bolest, oprezno s lubenicom – liječnica upozorava na što trebate paziti
S obzirom da je za pad krvnog tlaka idealno vrijeme nakon (obilnog) obroka, ljudi koji boluju od hipotenzije svakako bi trebali izbjegavati unošenje većih količina hrane odjednom, a naročito obroke bogate ugljikohidratima. Preporučljivo je raspodijeliti obroke u više manjih, nakon obroka ili uz njega piti puno tekućine te pokoji kofeinski napitak.
Nepravilna prehrana, uz mnoge druge poremećaje i bolesti, može uzrokovati i pogoršanje hipotenzije.
Kontinuiran i dovoljan unos vitamina i minerala dovest će organizam u ravnotežu te ublažiti simptome hipotenzije. Od posebne su pritom važnosti vitamin C (važan za očuvanje funkcije krvnih žila), vitamin E (omogućuje optimalnu opskrbu tkiva kisikom) i vitamini B skupine, naročito vitamin B5 (pantotenska kiselina). Neki od izvora bogatih tim vitaminom su meso, mlijeko, jaja, naranče, banane, avokado, brokula, grah, soja, suncokret i pšenične klice.
I biljke pomažu
Osim optimalne svakodnevne prehrane, povišenog unosa tekućine i soli te redovite mišićne aktivnosti, ponekad je potrebno posegnuti i za dodatnim prirodnim pomagačima. Iskustvo i studije pokazali su kako postoji i određeni broj biljaka koje mogu pomoći pri umjerenom podizanju krvnog tlaka, a to su:
- ginseng
- đumbir
- bademi
- grožđice
- gorčika
- ružmarin
- žutilica
- slatki korijen
- podbjel
Kako korisnih, tako ima i biljaka sa suprotnim učinkom, odnosno čijom bi se upotrebom mogli pogoršati simptomi hipotenzije, a to su:
- celer
- glog
- kopriva
- kadulja
- stolisnik
- češnjak
- hren
- peršin
- turika
Najčešći simptomi hipotenzije
Najčešći simptomi hipotenzije koji nastaju zbog smanjenog dotoka krvi (i time potrebnog kisika tkivima) su:
- vrtoglavica (naročito pri ustajanju iz sjedećeg, a pogotovo iz ležećeg položaja – tzv. „ortostatska“ hipotenzija)
- omaglice / zamućenje vida
- mučnina
- pospanost i usporenost
- zbunjenost
- mišićna slabost
- nesvjestica
Uzroci hipotenzije
Uzrok hipotenzije najčešće ostaje nepoznat i vrlo često se pripisuje obiteljskom nasljeđu. No poznato je i nekoliko stanja odnosno uzroka koji su dokazani krivci za pad krvnog tlaka, a među njima su najčešći:
- dehidracija (uslijed povraćanja, proljeva, vrućice, povišene vanjske temperature, pretjerane konzumacije alkohola, pretjeranog vježbanja ili povećane tjelesne aktivnosti)
- pothranjenost
- elektrolitski disbalans
- upotreba antihipertenziva (lijekova protiv povišenog krvnog tlaka – najčešće beta-blokatori, ACE inhibitori i diuretici)
- bolesti srca i krvnih žila (oslabljena srčana funkcija, perikarditis, suženje aorte, tromboza / embolija, poremećaji srčanog ritma – tahikardija i bradikardija)
- smanjen volumen krvi kod krvarenja (uslijed / nakon operativnih zahvata, traume, poroda, krvarenja iz probavnog trakta..)
- snažna bakterijska infekcija (uslijed prolaska bakterijskih toksina u sistemni krvotok kao npr. u akutnoj upali gušterače, upali pluća, težim uroinfektima…)
- upotreba nekih skupina lijekova (analgetici, antidepresivi, anksiolitici, antiparkinsonici…)
- anafilaksija (snažna alergijska reakcija uslijed uboda insekta, primjene određenih lijekova ili konzumacije alergenih prehrambenih namirnica – najčešće kikirikija i orašastih plodova)
- konzumacija većih količina alkohola i / ili narkotika
- emotivna nestabilnost, depresija
Tekst: Vitamini.hr
Foto: Shutterstock
