Celijakija ili glutenska enteropatija je autoimuna bolest probavnog sustava koja podrazumijeva trajno i doživotno nepodnošenje glutena s različitim stupnjevima oštećenja sluznice tankog crijeva i širokim spektrom kliničkih simptoma.
Iako celijakija najvjerojatnije datira čak iz 1. i 2. stoljeća pr. Kr., njezin prvi jasni opis dao je doktor Samuel Gee 1888. godine, koji je ujedno prepoznao da u liječenju te bolesti dijetetska prehrana može biti od koristi. Početkom 20. stoljeća ispitivali su se razni načini prehrane, no bez jasnog prepoznavanja “otrovnih” sastojaka, a pedesetih godina utvrđeno je da isključenje nekih žitarica iz prehrane uzrokuje izrazito poboljšanje zdravstvenog stanja oboljelih.
Gluten, bjelančevina sadržana najvećim dijelom u pšenici, ječmu i raži te još uvijek nedovoljno istraženoj zobi pokazuje toksičnost te djeluje razarajuće na sluznicu crijeva. Dio probavnog sustava posljedično gubi funkciju, zbog čega se kao glavni simptomi spominju kronični proljev ili zatvor, obilne, svijetle i ljepljive stolice neobičnog mirisa, bolovi u trbuhu, nadutost, gubitak apetita te apatija, nemirnost i razdražljivost. Bolest se uglavnom javlja u djetinjstvu, ali može se manifestirati odnosno ponovno pojaviti u odrasloj dobi.
“Bolest s tisuću lica” jedno od njih pokazuje i kao “tiha celijakija” sa simptomima izvan gastrointestinalnog sustava, poput anemija, psihičkih promjena, i poremećene mineralizacije kostiju. Pojam “latentne celijakije” odnosi se na bolesnike koji na “normalnoj” prehrani (koja uključuje gluten) nedvojbeno imaju histološki normalnu sluznicu tankog crijeva, ali nakon određenog vremena, najčešće nakon opterećenja glutenom, razvijaju atrofiju sluznice, koja se bezglutenskom prehranom normalizira.
Žitarice koje sadrže gluten sastavni su dio hrvatske tradicionalne prehrane, a kako se dohranom dojenčadi uvode relativno rano, u petom, odnosno šestom mjesecu života, simptomi celijakije mogu se otkriti već u dobi između 9 i 12 mjeseci.
Ukoliko se celijakija dijagnosticira, osoba odmah treba započeti hraniti strogom doživotnom bezglutenskom prehranom, koja će u potpunosti ukloniti simptome glutenske enteropatije čime će omogućiti “zdrav” život i podići kvalitetu življenja, a kod djece osigurati pravilan rast i razvoj.
Početno sama dijeta treba biti suplementirana vitaminima, mineralima, i proteinima radi nadoknade nutrijenata čiji je deficit utvrđen, stoga se važno posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom!
Za osobe koje se moraju pridržavati bezglutenske prehrane prehrane kod odabira bezglutenskih namirnica vrijede sva načela pravilne prehrane koja vrijede i za zdravu populaciju: uravnoteženost, umjerenost i raznolikost!
Isprobajte ručak bez glutena, a saznajte i kako jesti ako ste intolerantni na laktozu!
Definicija hrane d.o.o.
www.definicijahrane.hr
