Nastavno na prošlotjednu kolumnu o intolerancijama, danas ću pisati o nečemu sličnom, jednako popularnom ako ne i popularnijem, ali dovoljno različitom da zasluži vlastiti članak. Riječ je o glutenu.
Ako vam je ovaj lažni naslov poznat, to je zato što ste ga već čuli. Prije par godina izašla je istoimena knjiga autora Alana Levinovitza. Knjiga koju svakako preporučam svima koji se nalaze zbunjeni količinom i kontradiktornošću prehrambenih informacija u medijima, ali i profesionalcima koji se često izgube u egzaktnim detaljima. Međutim, ako se odlučite za čitanje knjige, budite oprezni da ne upadnete u prehrambeni nihilizam, da ne zaključite da je svejedno što jedete i da je nutricionizam nepouzdana znanost. Nestručnom čitatelju ova bi knjiga mogla ostaviti taj dojam.
Netolerancija prema intolerancijama (na hranu, naravno)
Pa pričajmo o glutenu.
Mnogi već možda i nesvjesno negativno reagiraju na sam spomen, kao i kad se spomenu aspartam ili šećer.
Ali rijetki znaju što je gluten zapravo.
Što je gluten i zašto o njemu (većina) ne treba brinuti
Izbjegavate li gluten? Ako pitate prosječnog Amerikanca, 30% je vjerojatnosti da ćete dobiti pozitivan odgovor.
A kad ga pitate što je to gluten… Odgovor je uglavnom pogrešan ili „ne znam“.
Ne brinite, neću ulaziti u kemijsku strukturu glutena, niti u ono „što se u vašem tijelu događa 34 minute i 12 sekundi nakon konzumacije kroasana koji nije gluten-free“.
Toksična detoksifikacija ili zašto morate zaboraviti na detox
Gluten je protein, odnosno skup proteina, koje nalazimo u pšenici, raži i ječmu, te posljedično u njihovim proizvodima.
I dok ga velika većina populacije (99%) probavlja bez problema, kod 1% gluten izaziva ozbiljan problem. Tih 1% ima autoimunu bolest zvanu celijakija, koja se aktivira unosom glutena. Za njih, bez glutena nema problema.
Nedavno je popularna postala intolerancija na gluten, koja predstavlja stanje kod kojega konzumacija glutena izaziva probavne probleme, a celijakija nije prisutna. Znanstvenici koji su kroz svoj rad najavili postojanje takvog stanja kroz daljnji su ga rad sami opovrgli. Prekrasna demonstracija poštene, odnosno zdrave znanosti, u kojoj se greške priznaju i korigiraju.
Zašto jedemo previše? Odgovor bi vas mogao iznenaditi
Je li gluten kriv?
Sigurno da dobar dio ljudi doista ima problem s određenim žitaricama. Međutim gluten ne mora biti krivac. Iako krivac nije sa sigurnošću utvrđen, jedan od vjerojatnih su tzv. fermentirajući oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli, odnosno FODMAP.
Kao što je to često slučaj, u pokušaju prebacivanja odgovornosti i potrazi za banalnim rješenjima, ljudi pojedinoj namirnici, ili u ovom slučaju glutenu, pripisuju krivnju za razvoj autizma, demencije, depresije, Alzhemiera, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje, pa čak i pretilosti. Znate, klasično društvo.
A kao što je to slučaj još i češće, da ne kažem uvijek, ta uzročno-posljedična veza nema veze sa stvarnošću. Drugim riječima i bez pretjerivanja, potpuno je izmišljena.
Zašto je bezglutenska prehrana uzela tolikog maha?
Ne zato što pruža zdravstvene benefite.
Gluten je tek jedan u nizu prehrambenih demona korištenih u procesu pokušaja laičkog objašnjenja, prevencije i liječenja različitih bolesti i stanja. Kako rijetko kad propustim istaknuti, prehrana je jedan od rijetkih okolišnih čimbenika na koje možemo utjecati, pa u nju preoptimistično polažemo sve nade za unaprjeđenje zdravlja.
Nutrifobija – strah od zdrave prehrane
Pored toga, treba biti svjestan i prilike za zaradu koju postojanje laži o glutenu pruža. Naime, bezglutenski proizvodi su ponekad i višestruko skuplji od onih konvencionalnih, a prehrambena je industrija vrlo brzo unovčila ovaj prehrambeni mit. Kao i sve prethodne.
Međutim, neki se pojedinci doista osjećaju bolje nakon izbacivanja glutena iz prehrane.
Zašto se ljudi koji izbace gluten osjećaju bolje?
Lako je zaključiti da je gluten bio problem, kad nakon njegovog izbacivanja zamijetimo određene benefite.
No imajte na umu da je izolirano izbacivanje glutena gotovo nemogući pothvat, i da se toj akciji gotovo bez iznimke pridodaje i generalno veća briga o zdravoj prehrani, odnosno kvalitetniji izbor namirnica. I da je to ono što daje rezultate, bilo u vidu manje brojke na vagi ili manje učestalosti probavnih smetnji.
Koje su posljedice izbacivanje glutena?
Gluten nije esencijalni sastojak ljudske prehrane. Drugim riječima, ne trebamo ga za normalno funkcioniranje organizma. Međutim, hrana, odnosno žitarice koje ga sadrže, posebno ako se radi o njihovim integralnim varijantama, važan su dio zdrave prehrane pružajući nam neophodnu količinu prehrambenih vlakana, čiji je unos u modernim društvima često deficitaran, kao i brojnih fitonutrijenata povezanih s pozitivnim učincima na zdravlje.
Da, postoje bezglutenske zamjene, no iste su kao posljedica procesiranja najčešće niže nutritivne vrijednosti.
Osim toga, cijena takvih namirnica je daleko viša, povećavajući vjerojatnost manjeg uloga u neki drugi dio prehrane. Ako ćete zbog izbora bezglutenskih namirnica jesti manje voća i povrća, obećavam vam da si nećete napraviti nikakvu korist.
Jednostavno, ali ne jednostavnije
Svi želimo naći jednostavnog krivca za naše prehrambene i zdravstvene probleme. Međutim češće nego rjeđe, istoga nema i razna isključivanja namirnica iz prehrane tek su pucnjevi u prazno. Treba biti oprezan i ne pogrešno osuditi nevine namirnice. Jer temelj zdrave prehrane je raznolikost, a svako isključivanje istu reducira.
Potrudite se da barem polovica vaših žitarica bude od cjelovitog zrna, i nemojte se kriviti jer tu i tamo uživate u kroasanu.
Neprirodnom prehranom do zdravlja
Foto: Shutterstock
