Otežano disanje, izrazita pospanost i znakovi dehidracije mogu upućivati na ozbiljne komplikacije. Saznajte na što roditelji trebaju obratiti pozornost.
Gripa je virusna bolest koja kod djece najčešće uzrokuje povišenu temperaturu, bolove u mišićima, glavobolju, umor, grlobolju, kašalj i curenje ili začepljenost nosa. Većina djece oporavi se uz odmor i dovoljan unos tekućine, ali simptomi se ponekad mogu brzo pogoršati.
Poseban oprez potreban je kod dojenčadi i male djece, kao i kod djece s kroničnim bolestima. Važno je prepoznati znakove koji mogu upućivati na ozbiljniju infekciju ili komplikacije te pravodobno potražiti liječničku pomoć.
Znakovi za hitnu reakciju
Otežano ili ubrzano disanje, plavkaste usne ili koža, izrazita pospanost i nemogućnost razbuđivanja znakovi su zbog kojih treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Isto vrijedi ako dijete ima napadaje, jaku glavobolju uz ukočen vrat ili pokazuje znakove ozbiljne dehidracije.
Obratite pozornost i na sljedeće simptome:
- Znakovi dehidracije: dijete vrlo malo mokri ili uopće ne mokri, ima suhe usne, upale oči ili je izrazito malaksalo. Kod dojenčadi upozoravajući znak može biti i uvučena fontanela.
- Pogoršanje općeg stanja: dijete ne reagira uobičajeno, teško ga je probuditi ili je neuobičajeno slabo i nezainteresirano za okolinu.
- Visoka ili dugotrajna temperatura: osobito ako je praćena pogoršanjem općeg stanja, otežanim disanjem ili drugim zabrinjavajućim simptomima.
- Povratak simptoma nakon poboljšanja: ako se temperatura i tegobe ponovno pojave nakon što se dijete počelo oporavljati, moguće je da se razvila dodatna infekcija ili komplikacija, primjerice upala pluća.
Kod jake glavobolje praćene ukočenim vratom, povraćanjem ili poremećajem svijesti potrebno je hitno isključiti ozbiljna stanja, uključujući meningitis. Nemojte na silu pokušavati saviti djetetovu glavu prema prsima kako biste provjerili je li vrat ukočen. Ako niste sigurni koliko je stanje ozbiljno, obratite se pedijatru. Kod znakova hitnog stanja nazovite 112 ili 194.
Kako prepoznati dehidraciju
Povišena temperatura, povraćanje i smanjen unos tekućine mogu dovesti do dehidracije. Djeca koja imaju gripu mogu biti izrazito umorna i odbijati piti, zbog čega je važno pratiti koliko tekućine unose i koliko često mokre.
Znakovi na koje treba obratiti pozornost uključuju tamnu mokraću, suha usta i usne, upale oči, smanjeno mokrenje te neuobičajenu pospanost. Kod beba treba pratiti broj mokrih pelena.
Ako dijete ne može zadržati tekućinu, odbija piti ili pokazuje znakove dehidracije, potrebno je javiti se liječniku. Teža dehidracija može zahtijevati nadoknadu tekućine infuzijom.
Tko je u većem riziku?
Teži oblik gripe i komplikacije češće se javljaju kod djece mlađe od pet godina, osobito kod dojenčadi i djece mlađe od dvije godine. Veći rizik imaju i djeca s određenim kroničnim bolestima.
Posebno su osjetljiva djeca koja imaju:
- kronične bolesti srca ili pluća, uključujući astmu
- dijabetes ili druge endokrine poremećaje
- bolesti bubrega ili jetre
- oslabljen imunološki sustav
- određene bolesti krvi.
Kod djece s astmom virus gripe može pogoršati simptome i izazvati ozbiljan napadaj astme. Gripa može dovesti i do upale pluća, a u težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje.
Ipak, ozbiljne komplikacije mogu se pojaviti i kod prethodno zdrave djece, pa je važno pratiti simptome bez obzira na to ima li dijete neku kroničnu bolest.
Liječenje gripe kod djece
U većini slučajeva gripa se liječi kod kuće. Djetetu treba osigurati dovoljno odmora i nuditi mu tekućinu u manjim, češćim količinama. Za snižavanje temperature i ublažavanje bolova mogu se primijeniti lijekovi primjereni djetetovoj dobi i tjelesnoj težini, prema uputama liječnika ili ljekarnika.
Djeci se ne smije davati aspirin za liječenje gripe zbog rizika od Reyeova sindroma, rijetkog, ali ozbiljnog stanja koje može zahvatiti jetru i mozak.
Kod začepljenog nosa mogu pomoći fiziološka otopina u obliku kapi ili spreja te nježno čišćenje nosa. Lijekove protiv kašlja i prehlade ne treba davati maloj djeci bez prethodnog savjeta zdravstvenog stručnjaka jer nisu svi pripravci primjereni njihovoj dobi.
Antivirusni lijekovi mogu biti korisni u određenim slučajevima, osobito kod djece s povećanim rizikom od komplikacija ili kod težeg oblika bolesti. Najveću korist uglavnom imaju kada se počnu primjenjivati unutar 48 sati od pojave simptoma. O potrebi za takvim liječenjem odlučuje liječnik.
Ako se djetetovo stanje pogoršava, temperatura dugo traje ili se nakon početnog poboljšanja ponovno pojave simptomi, potrebno je javiti se pedijatru.
Ključ je u prevenciji
Cijepljenje protiv gripe jedna je od najvažnijih mjera zaštite od težeg oblika bolesti i njezinih komplikacija. U Hrvatskoj se cijepljenje preporučuje osobito osobama s povećanim rizikom od komplikacija, a cjepivo se može primijeniti i kod djece, ovisno o dobi i zdravstvenom stanju.
Djeca se protiv gripe mogu cijepiti od navršenih šest mjeseci. Za aktualne preporuke, dostupnost cjepiva i broj potrebnih doza roditelji se mogu informirati kod pedijatra ili liječnika obiteljske medicine.
Rizik od zaraze može se smanjiti i redovitim pranjem ruku, održavanjem higijene, provjetravanjem prostorija te izbjegavanjem bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije.
Iako većina djece gripu preboli bez većih poteškoća, roditelji trebaju obratiti pozornost na promjene u disanju, budnosti, unosu tekućine i općem stanju djeteta. Pravodobno prepoznavanje upozoravajućih simptoma može biti presudno za sprječavanje ozbiljnih posljedica.
(Ordinacija.hr)
