Infekcija salmonelom najčešće se doživljava kao neugodna, ali prolazna probavna smetnja. Međutim, u rijetkim slučajevima, bakterija može prodrijeti u krvotok i izazvati sepsu, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Većina ljudi infekciju salmonelom doživljava kao klasično trovanje hranom. Simptomi se obično javljaju između 12 i 72 sata nakon konzumacije kontaminirane hrane, a manifestiraju se kao mučnina, grčevi, vodenasti proljev, povišena temperatura i povraćanje. Bolest je u pravilu blaga i samolimitirajuća, traje do tjedan dana, a oporavak zahtijeva samo odmor i nadoknadu tekućine. Upravo zbog te uobičajene, relativno bezopasne kliničke slike, mnogi zanemaruju suptilne promjene koje mogu ukazivati na daleko ozbiljniji tijek bolesti.
Prodor bakterije iz crijeva
Ključni trenutak u kojem salmoneloza prelazi iz probavne tegobe u po život opasno stanje jest prodor bakterije iz crijeva u krvotok. To stanje, poznato kao bakterijemija, događa se kada virulentni sojevi salmonele, poput S. Choleraesuis ili S. Typhimurium, probiju crijevnu barijeru. Procjenjuje se da se bakterijemija razvije kod otprilike pet posto zaraženih. Jednom kada se nađu u krvi, bakterije se mogu širiti po tijelu, pokrećući pretjerani imunosni odgovor organizma koji definira sepsu i može dovesti do oštećenja tkiva i organa.
Procjenjuje se da se bakterijemija razvije kod otprilike pet posto zaraženih. Jednom kada se nađu u krvi, bakterije se mogu širiti po tijelu, pokrećući pretjerani imunosni odgovor organizma koji definira sepsu i može dovesti do oštećenja tkiva i organa.
Prvi znakovi sepse predstavljaju jasno pogoršanje općeg stanja koje nadilazi gastrointestinalne probleme. Na uzbunu bi trebala potaknuti izrazito visoka temperatura (iznad 38 °C) koja ne popušta ili, paradoksalno, niska tjelesna temperatura (ispod 36 °C). Ubrzan rad srca, s više od 90 otkucaja u minuti u mirovanju, te ubrzano i plitko disanje, s više od 20 udisaja u minuti, klasični su pokazatelji sistemske infekcije. Uz to, promjene u mentalnom stanju, poput zbunjenosti, izražene letargije ili dezorijentiranosti, nikada se ne smiju ignorirati. U teškim slučajevima mogu se javiti i kožne promjene poput osipa ili modrica.
Pacijenti koji boluju od HIV-a, primaju kemoterapiju, koriste kroničnu terapiju steroidima ili imaju autoimune bolesti posebno su osjetljivi. Također, osobe s postojećim stanjima poput bolesti srpastih stanica, kod kojih je rizik od fokalnih infekcija poput upale kostiju uzrokovane salmonelom iznimno visok, zahtijevaju pojačan oprez i praćenje.
Iako sepsa može pogoditi bilo koga, određene skupine su pod značajno većim rizikom od razvoja teških komplikacija. To uključuje dojenčad i djecu mlađu od pet godina, starije osobe te sve osobe s oslabljenim imunitetom. Pacijenti koji boluju od HIV-a, primaju kemoterapiju, koriste kroničnu terapiju steroidima ili imaju autoimune bolesti posebno su osjetljivi. Također, osobe s postojećim stanjima poput bolesti srpastih stanica, kod kojih je rizik od fokalnih infekcija poput upale kostiju uzrokovane salmonelom iznimno visok, zahtijevaju pojačan oprez i praćenje.
Što se događa kada se infekcija proširi?
Kada bakterija putem krvi dospije do raznih dijelova tijela, može uzrokovati teške, fokalne infekcije. Salmonela može “naseliti” srčane zaliske i uzrokovati endokarditis, moždane ovojnice izazivajući meningitis, ili kosti i zglobove, što dovodi do septičnog artritisa i osteomijelitisa. Mogu se stvoriti i apscesi u unutarnjim organima. Ova diseminacija infekcije dovodi do sindroma višeorganske disfunkcije, stanja u kojem organi poput bubrega i jetre počinju otkazivati. Upravo je to razlog zašto je sepsa smrtonosna – ne ubija sama bakterija, već katastrofalni odgovor tijela na njezinu prisutnost, što zahtijeva hitno bolničko liječenje.
( Ordinacija.hr )
