Tijekom dubokog sna mozak se čisti od otpada, regenerira, a san je važan za popravak stanica i tkiva, održavanje mozga, učenje i pamćenje
Razumijevanje čimbenika rizika povezanih s Alzheimerovom bolešću stalna je preokupacija medicinskog svijeta. Uz malo učinkovitih tretmana, poduzimanje koraka za potencijalno smanjenje rizika od vitalne je važnosti.
Autori nove studije, objavljene u Journal of Clinical Sleep Medicine, istražuju veze između arhitekture spavanja (faze kroz koje mozak prolazi svake noći) i regija mozga relevantnih za Alzheimerovu bolest, prenosi Medical News Today.
Ciklusi spavanja
Tijekom noći prolazimo kroz različite vrste spavanja. Ovo su četiri faze sna:
Faza 1: Prva faza nakon što zaspite. To je relativno lagan san. Mišići se počinju opuštati i traje samo 1-5 minuta.
Faza 2: Nešto dublja, traje oko 25 minuta. Tijelo se dodatno opušta.
Faza 3: Ovo je najdublja faza sna, a naziva se još i sporovalno spavanje. Otkucaji srca, disanje i moždani valovi postaju pravilniji.
Stadij 4: Ovaj stadij se također naziva spavanje s brzim pokretima očiju (REM). Tijekom REM faze sna, disanje postaje brže, a krvni tlak i otkucaji srca postaju manje pravilni.
Ljudi općenito prolaze kroz ove četiri faze 4-6 puta svake noći. Prethodno istraživanje pokazalo je da su aspekti sna, kao što je spavanje dulje od normalnog ili poremećeno spavanje, povezani s rizikom od demencije i napredovanjem bolesti.
Međutim, do najnovije studije, izravne veze između specifičnih aspekata arhitekture spavanja i Alzheimerove bolesti – posebno neuroanatomije povezane s ovom bolešću, nisu bile dublje proučavane.
Veza Alzheimera i spavanja
Alzheimerovu bolest karakterizira atrofija mozga. Drugim riječima, on se smanjuje. Prema autorima ove nove studije, neke regije mozga atrofiraju više od drugih. To uključuje:
- hipokampus
- parahipokampalna regija
- entorinalna regija
- donja parijetalna regija
- prekuneus regija
- kuneus regija
Uz ove regije mozga osjetljive na Alzheimerovu bolest, drugi čimbenici također su povezani s progresijom Alzheimerove bolesti – prvenstveno cerebralna mikrokrvarenja. Kao što ime sugerira, to su mala krvarenja u mozgu i znak bolesti malih cerebralnih krvnih žila, za koju se čini da je povezana s Alzheimerovom bolešću.
Najnovija istraživanja istražuju odnos između određenih faza sna i regija mozga ranjivih na Alzheimerovu bolest. Istraživači su promatrali 270 sudionika koji su bili uključeni u studiju Rizik od ateroskleroze u zajednicama.
Koristili su polisomnografiju za procjenu arhitekture spavanja. Zatim su upotrijebili MRI kako bi pogledali anatomske značajke mozga (kao što su volumen mozga i dokaz cerebralnog mikrokrvarenja) 13-17 godina kasnije. Također su mjerili udio sporog sna, udio REM faze sna i koliko su često osjećali uzbuđenje tijekom noći.
Kako prepoznati znakove najčešćeg poremećaja srčanog ritma?
Znanstvenici su otkrili da je manje sporovalnog sna povezano s manjom inferiornom parijetalnom regijom i kuneusom. Slično tome, manje REM faze spavanja povezano je s manjom inferiornom parijetalnom regijom i prekuneusom.
Zanimljivo je da mjere uzbuđenja tijekom spavanja i mikrokrvarenja nisu bile povezane s volumenom regija mozga ranjivih na Alzheimerovu bolest.
Ranija su istraživanja pokazala da san pomaže očistiti mozak od toksina. Autori sugeriraju da bi to moglo pomoći u objašnjenju zašto smanjenje sna može uzrokovati neurološku atrofiju.
San ima mnoge ključne biološke funkcije i posebno je važan za popravak stanica i tkiva, održavanje mozga, učenje i pamćenje, kogniciju i čišćenje moždanog otpada. Većina ovih funkcija događa se tijekom faze 3 sporovalnog spavanja i REM faze spavanja. Svi ovi procesi ključni su za održavanje zdravlja mozga i smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, objasnila je Chelsie Rohrscheib, doktorica znanosti, stručnjakinja za spavanje, neuroznanstvenica i savjetnica za spavanje u Wesperu koja nije sudjelovala u studiji.
N. M.
