Lijekovi poput pregabalina i propranolola na društvenim se mrežama sve češće predstavljaju kao način za opuštanje i lakše druženje bez alkohola, no njihovo uzimanje bez liječničkog nadzora može imati ozbiljne posljedice.
Potraga za „zdravijom“ alternativom alkoholu među mladima stvorila je novi trend – korištenje lijekova na recept i drugih tvari kako bi se ublažila socijalna anksioznost i lakše snalazilo u društvenim situacijama.
Umjesto alkohola, dio mladih poseže za lijekovima poput pregabalina i propranolola, a na društvenim mrežama sve se više promoviraju i peptidi te druge eksperimentalne tvari. Korisnici ih opisuju kao način da se opuste i budu društveniji, bez mamurluka koji slijedi nakon alkohola.
No stručnjaci, piše BBC, upozoravaju da uzimanje lijekova bez liječničkog nadzora, osobito u dozama većima od propisanih, može biti opasno. Redovita uporaba može dovesti do ovisnosti, a pri prestanku uzimanja mogu se pojaviti pojačana tjeskoba, nesanica i suicidalne misli.
„Trijezna generacija“ traži alternative alkoholu
Riječ je o trendu koji se pojavljuje u vrijeme kada mladi sve više smanjuju konzumaciju alkohola. Generacija Z zbog toga je dobila i nadimak „trijezne generacije“.
Prema istraživanju organizacije Drinkaware, 26 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine u Ujedinjenom Kraljevstvu prošle godine nije konzumiralo alkohol, u usporedbi sa sedam posto 2012. godine.
Istodobno društvene mreže stvaraju novo tržište za tvari koje se predstavljaju kao „čišća“ ili „sigurnija“ alternativa alkoholu. Na platformama se objavljuju sadržaji o lijekovima koji navodno omogućuju opuštenije druženje bez mamurluka, a korisnike se potiče i na kombiniranje više lijekova, što je na internetu poznato kao „stacking“.
Koliko mladih doista koristi lijekove na recept ili neregulirane tvari u društvenim situacijama teško je procijeniti jer ih mnogi nabavljaju bez recepta, često putem interneta.
– Ne osjećaju se toliko loše sljedećeg dana, a riječ je o lijeku, pa ljudi misle da je zato sigurniji – kaže Liam Knowles, istraživač ovisnosti sa Sveučilišta Teesside.
Socijalna anksioznost u pozadini trenda
Jedan od razloga zbog kojih mladi posežu za takvim tvarima jest socijalna anksioznost.
Prema istraživanju University Collegea London, 28 posto ljudi u ranim dvadesetima u Engleskoj navodi visoku razinu anksioznosti. Istraživanje je također pokazalo da su ozbiljni problemi s mentalnim zdravljem češći među pripadnicima generacije Z nego što su bili među milenijalcima u istoj dobi.
Prof. Emily Jones, psihologinja s King’s Collegea u Londonu, smatra da je pandemija bolesti COVID-19 možda dodatno pridonijela porastu socijalne anksioznosti među mladima.
– Lockdown je zapravo sve naučio da se boje društvenih interakcija – kaže.
Problem je u tome što lijek koji u početku služi za ublažavanje anksioznosti može postupno postati nešto bez čega osoba smatra da ne može funkcionirati u društvu.
– Gubite vjeru u vlastitu sposobnost da se učinkovito nosite sa situacijama“, upozorava Jones.
Pregabalin posebno privlači mlade
Jedan od lijekova koji je postao posebno popularan je pregabalin, koji se koristi za liječenje epilepsije i neuropatske boli, a u nekim slučajevima i anksioznosti.
Studija objavljena u časopisu Nature Communications procijenila je da se globalna potrošnja pregabalina više nego učetverostručila između 2008. i 2018. godine.
Istodobno raste zabrinutost zbog njegove zlouporabe. Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je pregabalin naveden na 2360 smrtovnica povezanih s trovanjem drogama u Engleskoj i Walesu između 2020. i 2024. godine, dok je između 2015. i 2019. bio naveden u 768 slučajeva.
U višim dozama pregabalin može izazvati opuštenost, osjećaj zadovoljstva i euforije, zbog čega ga neki korisnici počinju uzimati prije zabava i drugih društvenih događanja. No takva se uporaba može proširiti i na posao, ispite, javne nastupe i svakodnevni život.
Ni propranolol nije bez rizika
Na društvenim mrežama spominje se i propranolol, beta-blokator koji može usporiti ubrzan rad srca i ublažiti neke fizičke simptome anksioznosti, poput drhtanja.
Kada se uzima prema liječničkim uputama, općenito se smatra sigurnim. Međutim, nepravilna uporaba ili visoke doze mogu izazvati vrtoglavicu, nesvjesticu i opasno usporavanje rada srca. Stoga činjenica da je riječ o lijeku koji se legalno propisuje ne znači da je siguran za samoinicijativno uzimanje.
Jesu li lijekovi ipak „zdraviji“ od alkohola?
Jedan od razloga zbog kojih mladi posežu za ovim lijekovima jest uvjerenje da su manje štetni od alkohola. Dio korisnika pritom ističe i manji broj kalorija te činjenicu da nema mamurluka.
Alkohol je povezan s najmanje sedam vrsta raka, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da svaka količina alkohola nosi određeni zdravstveni rizik.
Prof. David Nutt, neuropsihofarmakolog s Imperial Collegea u Londonu, smatra da propranolol i pregabalin mogu biti manje štetni od alkohola u određenim okolnostima, ali naglašava da nisu potpuno sigurni.
– Propranolol i pregabalin nedvojbeno su sigurniji od alkohola, ali ne potpuno sigurni – kaže Nutt. No kada se pregabalin uzima u velikim dozama kako bi izazvao opijenost, slika se mijenja.
– Ako ga koriste kao neku vrstu sredstva za opijanje, tada postoji rizik od ovisnosti. U tom smislu nema besplatnog ručka – upozorava Nutt. Osim toga, pregabalin i alkohol ne bi se trebali kombinirati jer mogu pojačati pospanost i druge učinke na središnji živčani sustav.
Kada lijek postane „štaka“ za društveni život
Stručnjake posebno zabrinjava mogućnost razvoja ovisnosti. Mlađi korisnici ponekad je ne prepoznaju ako i dalje normalno funkcioniraju – primjerice, rade, studiraju i održavaju odnose.
Problem nastaje kada osoba počne vjerovati da bez lijeka ne može izaći iz kuće, otići na posao, razgovarati s ljudima ili sudjelovati u uobičajenim društvenim aktivnostima. Kod pregabalina je poznat i rizik od razvoja ovisnosti te simptoma ustezanja pri naglom prekidu terapije.
Zato stručnjaci naglašavaju da lijekovi ne bi trebali postati svojevrsna „štaka“ za društvene situacije, osobito kada se uzimaju bez liječničkog nadzora.
Društvene mreže olakšavaju i nabavu
Društvene mreže pritom imaju dvostruku ulogu: mladima predstavljaju lijekove i druge tvari kao potencijalne alternative alkoholu, ali im mogu olakšati i njihovu nabavu.
Kupnja lijekova izvan legalnog lanca opskrbe dodatno povećava rizik jer korisnik ne može biti siguran što se u proizvodu doista nalazi, u kojoj količini ili je li proizveden prema medicinskim standardima.
Istodobno, stručnjaci upozoravaju da samo ograničavanje dostupnosti ne mora riješiti problem. Ako se korisnici okrenu crnom tržištu, mogu biti izloženi još većem riziku od proizvoda nepoznatog sastava i predoziranja.
„Zdravija alternativa“ nije isto što i sigurna alternativa
Iako dio mladih lijekove na recept doživljava kao zdraviju zamjenu za alkohol, stručnjaci upozoravaju da je takva usporedba puno složenija.
Određeni lijek može imati drukčiji profil rizika od alkohola, ali to ne znači da ga je sigurno uzimati bez medicinskog razloga, u visokim dozama ili u kombinaciji s drugim tvarima.
Posebno je problematično kada lijek postane način izbjegavanja anksioznosti umjesto liječenja njezina uzroka. Ako osoba zbog socijalne anksioznosti izbjegava druženja, posao, fakultet ili druge svakodnevne aktivnosti, sigurniji je pristup potražiti stručnu pomoć nego samostalno eksperimentirati s lijekovima.
S obzirom na sve veću popularnost ovakvih sadržaja na društvenim mrežama, stručnjaci očekuju da bi interes za lijekove i druge tvari koje se predstavljaju kao „alternative alkoholu“ mogao nastaviti rasti.
(Ordinacija.hr)
