Je li moguće liječiti infekciju izazvanu koronavirusom na prirodni način?

suplementi

Kako bi smo dobili odgovor na to pitanje, potrebno je definirati podrijetlo farmacije i medicine.

Drevne civilizacije poput Sumerana, Babilonaca, Egipćana, Grka i Rimljana koristili su biljke sa ciljem smanjenja boli, poboljšanja i održavanja ravnoteže zdravlja te liječenja bolesti. Biljni lijekovi su najstarija terapija u svjetskoj povijesti. Najstarija farmaceutska disciplina koja proučava ljekovite tvari prirodnog podrijetla te njihovo djelovanje na ljudski organizam zove se farmakognozija.

Znanost koja je opstala sve do danas te se još uvijek razvija

Tempo razvoja farmakognozije je drastično usporen nakon sredine dvadesetog stoljeća, kada su biljni lijekovi gotovo u potpunosti bili potisnuti od strane razvoja sintetičkih „čudotvornih lijekova“. Znanstvenici su pronašli način kako izolirati aktivne sastojke iz biljaka i kemijski ih „doraditi“, poput morfija ili aspirina. Takve kemijski „dorađene“ molekule smjele su se patentirati, za razliku od čistih izoliranih prirodnih molekula. S obzirom da je prodaja patentiranih lijekova donijela farmaceutskim tvrtkama ogroman profit, koristile su ga za financiranje medicinskih škola u kojima se podučavalo o liječenju upravo tim novim „čudotvornim lijekovima“ kako bi se nastavio izbjegavati herbalizam. Ubrzo se počelo bilje i biljne lijekove, iako su izvor mnogih „legitimnih“ lijekova, ismijavati kao neučinkovite i neprovjerene. Pravo na patent lijeka postao je biznis dvadesetog stoljeća, stoga su farmaceutske tvrtke osnovale svoje istraživačke laboratorije kako bi ubrzale proces pronalaska sintetskih molekula. Stoga nije teško razumjeti nepovjerenje koje postoji danas između farmaceutskih firmi i mnogih prirodnih liječnika (naturopata).

Međutim, svjedoci smo kako dominacija sintetskih lijekova slabi, zbog isteka patentnih prava, cijene im padaju, te se farmaceutske tvrtke okreću prema proizvodnji „pametnih“ lijekova, tj. biloške terapije i cjepiva. Zbog neželjenih toksičnih učinaka tih lijekova i nuspojava, ljudi se sve više okreću prema biljnim lijekovima, koje percepiraju kao organske, te oni polako postaju predmet sve većeg interesa. 

Biljne vrste imaju dokazan antivirusni učinak

Farmakognozija bi danas u doba pandemije mogla biti od velikog značaja upravo s ciljem liječenja osoba zaraženih virusom SARS-CoV2. Mnoge kulture koriste biljnu terapiju kao prvu liniju liječenja bolesti kao što je npr. Kineska medicina. Na primjeru Kine i njihovog odnosa prema pandemiji uzrokovanom koronavirusom, možemo naučiti da je primjena kombinacije tradicionalnih kineskih lijekova i konvencionalnih lijekova pomogla Kini da nastalu pandemiju stavi pod kontrolu u vrlo kratkom roku. Najčešći biljni lijekovi koji se koriste u Kini za liječenje virusnih infekcija su slatki pelin (Artemisia annua), bajkalska kapica (Scutellaria baicalensis), kozja krv (Lonicera japnica) i forzicija (Forsythia suspensa).

Sindrom bakterijskog prerastanja tankog crijeva (SIBO) se sve češće javlja- koliko je ovo stanje opasno i kako se liječi?

Nabrojane biljne vrste imaju dokazan antivirusni učinak te djeluju na principu sprečavanja replikacije, tj. razmnožavanja virusa u tijelu domaćina. Kako neke navedene biljke nisu karakteristične za naše podneblje, teže su dobavljive. Na našem tržištu dulji period dostupni su dodaci prehrani na bazi korijena sladića, koji sadrže glicirizin, za kojeg in vitro studije dokazuju inhibitorni učinak na virus SARS-Cov2. Dostupni su i dodaci prehrani s kemotipiziranim eteričnim uljima koja sadrže eukaliptol, tj. 1,8-cineol. Kao što mu samo ime kaže, radi se o monoterpenskom cikloeteru izoliranom iz eukaliptusa, no nalazimo ga i drugim biljkama, kao što su ravensara, niauli, čajevac i ružmarin. Eukaliptol djeluje kao inhibitor proteaze virusa SARS-CoV2 te sprečava unutarstaničnu replikaciju (razmnožavanje) virusa u stanicama domaćina.

Nije prvi puta da su farmaceutske tvrtke odlučile pogledati u spektar biljnih molekula te napraviti sintetski lijek po uzoru na te molekule. Prvi registrirani lijek koji se najavljuje za liječenje bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19) upravo bude bio iz skupine inhibitora proteaze. Prije odabira metoda liječenja infekcija potrebno je konzultirati se sa svojim osobnim farmaceutom i liječnikom.

Jak imunološki sustav je prioritet

Kako bi izbjegli liječenje, najbolja zaštita od virusnih i drugih infekcija je zdrav imunološki sustav. Suplementacija vitaminom C, selenom, cinkom i vitaminom D, je dakako dobrodošla, no pitanje je da li se ti vitamini i minerali efikasno apsorbiraju u probavi. Kao što znamo, većina imunološkog sustava smještena je upravo u probavnom sustavu (oko 80%), a crijeva se nazivaju "drugi mozak" zbog enormno velike količine mikroorganizama koji tamo zive, tj. crijevne mikrobiote. Živimo u vremenu u kojem je dostupnost zdrave hrane, okrženje bez stresa, holistički način život i preventiva bolesti postala krajnje rubana. Loša prehrana, prekomjerna i ne racionalna uporaba lijekova i antibiotika te smanjena fizička aktivnost dovodi do disbalansa crijevne mikrobiote. Zbog tog disbalansa, tj. disbiose, prirodni je dar, imunitet, postao pre-reaktivan i ne-efikasan, a apsorpcija vitamina i minerala u probavi nedostatna. Budući da hiperreaktivne imunološke stanice nisu lokalizirane samo u crijevima, već kolaju tijelom, možemo reći da je dibalans imunološkog sustava probave ujedno i sistemski.

Ako imate visoki tlak i poremećaj spavanja, pazite na unos magnezija! Evo kako ga pravilno uzimati

Virus SARS-CoV2 ulazi u tijelo putem proteinskih receptora koji se nazivaju ACE-2 receptori i smješteni su na epitelu. Epitelne stanice su kao „unutarnja koža“ i djeluju kao „štit“. ACE-2 receptori su najviše zastupljeni u enterocitima u crijevima, stanicama u želucu, epitelu u nosu, nazofarinksu, plućima, limfnim čvorovima i krvnim žilama. Ukoliko bi se cijela površina tankog crijeva raširila pokrila bi se dva teniska igrališta. Kada uđe u tijelo, koronavirus poput magneta veže se na ACE-2 receptore koji su zahvaćeni s već postojećom upalom. Iz tog razloga dolazi do pretjerane aktivacije imunološkog sustava na tim mjestima te može doći do citokinske oluje koje može završiti fatalno. Kako bi doveli imunološki sustav u ravnotežu i trenirali ga da se efikasno bori sa infekcijama iz okoliša, potrebno je izliječiti pretjerano aktivan (autoimun) ili oslabljeni imunološki sustav u probavnom sustavu, što će se odraziti i na druge organske sustave. Kronična disbioza probavnog sustava kao što je infekcija sa kandidom, parazitima ili SIBO-om (sindrom bakterijskog prerastanja), mogu učiniti naš imunološki sustav slabo učinkovitim i autoimunim. Kako bi to izliječili potrebana je promjena prehrane, terapija određenim protokolima sa antiinfektivnim lijekovima i uporaba probiotika. Također bitno je usvojiti zdrave životne navike, smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu, smanjiti unos rafinirane hrane i šećera, povećati tjelesnu aktivnost i eliminirati stres. 

SARS-CoV2 je virusu koji je oduzeo dosta života, poprilično narušio ekonomiju, ugrozio brojna radna mjesta te uzrokovao inflaciju na svjetskoj razini. Pomoć biljaka, te holistički preventivni pristup sada, a i u budućnosti bi trebao biti imperativ u borbi protiv virusa kako se ovakv scenarij ne bi ponovio.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!