Je li vam nekad palo na pamet da brinete previše o zdravlju?
Kako nam je sve dostupno tako je lako pretraživati Internet očekujući da će vam otkriti jeste li zdravi ili ne, pa možemo reći da živimo u eri samo-dijagnoze. Koliko bi trebali provoditi vremena razmišljajući o svom zdravlju, i kada se takvo ponašanje pretvara u hipohondriju?
Što je hipohondrija?
Hipohondrija je somatoformni poremećaj kod kojeg je pojedinac potpuno zaokupljen strahom od teške i ozbiljne bolesti. Na svaki, i najmanji, simptom najčešće pretjerano reagira te ga doživljava kao dokaz za svoje uvjerenje. Somatoformni poremećaj podrazumijeva da osoba nema voljnu kontrolu nad svojim osjećanjima. Hipohondar u tom smislu obraća pažnju na bol ili simptome koje netko drugi ne bi niti primijetio i zaista tu bol osjeća, ne glumi.
Simptomi kojih se hipohondar užasava mogu biti stvarni i imaginarni. Ponekad osoba simptome poput običnog znojenja može pripisati nekoj teškoj bolesti.
Karakteristično je za ove osobe da se nastave bojati ozbiljne bolesti čak i nakon što je liječnik potvrdio da mu nije ništa. Osoba počinje sumnjati da nije postavljena dobra dijagnoza i kreće sama proučavati i analizirati pri čemu će se konzultirati s internetom, časopisima, s prijateljima i naravno s liječnicima. Vrlo se često događa da se raspituje kod drugih ljudi jesu li ikada imali takve simptome i je li im postavljena dijagnoza.
Ovo je 8 zlatnih pravila zdravog imuniteta – sigurni smo da ne poštujete sve, a jako su jednostavna
Radi li se o medicinskom poremećaju
Ukratko je odgovor da. Hipohondrija je prepoznata kao medicinsko stanje tj. poremećaj. Hipohndrija jednako utječe i na muškarce i na žene, te se pretpostavlja da se češće javlja kod osoba koje su bile na neki način zlostavljane.
Što djeluje kao okidač?
Nije točno poznato što djeluje kao okidač, ipak, gledanje bliske osobe kako zbog bolesti pati, ili ako osoba sama doživi jaku bolest – sve to može voditi do hipohondrije. Moguće je da će ju potaknuti okruženje u kojoj je osoba odrasla.
Simptomi hipohondrije
Puno je simptoma, a povezani su s jakom brigom o bolesti, na osnovu nekih tjelesnih simptoma. Sve to izaziva veliko psihičko opterećenje, tako da je s bolešću paralelno prisutna i depresija i anksioznost. Psihološki simptomi anksioznosti su plašljivost, tjeskoba, osjećaj unutarnje napetosti ili nemira, manjak koncentracije, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku, poremećaj spavanja. Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca, osjećaj nedostatka zraka li otežanog disanja, osjećaj napetosti u grudima, suha usta, grč u želucu…
Obična prehlada nas može zaštititi od koronavirusa? Znanstvenici pojašnjavaju kako
Simptomi hipohondrije:
- pretjerani strah ili zabrinutost da je prisutna određena bolest
- zabrinutost da mali simptomi ukazuju na ozbiljnu bolest
- učestali posjeti liječniku radi konzultacija u vezi određenih simptoma
- neprirodni društveni odnosi
- opsesivno čitanje tema o zdravlju
- emocionalna rastresenost
- učestala zabrinutost i provjeravanje tjelesnih simptoma poput boli i kvržica
- često provjeravanje vitalnih znakova, poput pulsa ili krvna tlaka
- uvjerenost da imate neku bolest nakon što ste o njoj čitali ili slušali
- izbjegavanje “rizičnih” situacija, poput boravka u bolnicama
- nevjerovanje liječničkim nalazima
Kako bi se postavila dijagnoza, osoba mora imati strah od bolesti najmanje 6 mjeseci.
Terapija
Postoje dvije vrste terapije za hipohondriju a to su razgovor sa stručnjakom i lijekovi. Psihoterapija i kognitivno bihevioralna terapija su dvije glavne metode.
A. A.
Foto: Shutterstock
