Ovogodišnja tema Svjetskog dana hipertenzije usredotočena je na osvješćivanje o problemu hipertenzije širom svijeta, a posebno u nisko i srednje razvijenim područjima, te na ispravne metode mjerenja krvnog tlaka.
Povećanje svijesti o hipertenziji i pravovremena kontrola još više su dobili na važnosti u vrijeme pandemije virusom SARS CoV-2, jer dobra kontrola hipertenzije smanjuje rizik od loših ishoda i smrtnosti od COVID-19.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak >140/90) je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.
Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2019. godini bile su uzrok smrti u 42,5% slučajeva, umrlo je ukupno 22020 osoba, od čega 12673 žena i 9347 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7) što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.
Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.
Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim treba podići razinu svijesti opće populacije o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.
Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:
- smanjenjem unosa soli
- uravnoteženom pravilnom prehranom
- prestankom pušenja
- izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
- redovitom tjelesnom aktivnosti
- održavanjem normalne tjelesne težine.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.
Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.
COVID-19 i HIPERTENZIJA
Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom.
Mladi, zdravi, ljudi koji se zaraze koronavirusom obično imaju relativno blage simptome i kliničku sliku, ali starije osobe – stariji od 60 godina – i osobe s komorbiditetima znatno su ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt.
Važno je napomenuti kako nema dokaza da određeni lijekovi koji se koriste za liječenje hipertenzije utječu na vjerojatnost oboljenja od virusa COVID-19 ili da isti utječu na ishode bolesti, tako da nema potrebe da osobe s hipertenzijom mijenjaju lijekove.
Za osobe s hipertenzijom vrijede opće preporuke za sprječavanje širenja virusa COVID-19 – redovno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (očiju, nosa i usta), kihanje i kašljanje u maramicu ili u unutarnji dio ruke (lakta), održavanje higijene, održavanje socijalne distance i razmaka, izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju neke simptome COVID-19 infekcije i sl.
Ipak, postoje i posebne upute kojih bi se osobe s hipertenzijom trebale pridržavati za zaštitu od virusa COVID-19:
- Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano
- Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom
- Piti dovoljno tekućine
- Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće
Također, tu su i upute za posebno rizične skupine:
- Osobe starije od 60 godina imaju povećan rizik od težih ishoda bolesti uzrokovane virusom COVID-19, ali i od hipertenzije.
- Oni koji su prije imali neku bolest srca, moždani udar ili bolest bubrega moraju nastaviti primati propisanu terapiju, pridržavati se svih sigurnosnih uputa i, ako je potrebno, potražiti liječničku skrb.
- Osobe s dijabetesom i visokim kolesterolom također se moraju pridržavati svih uputa i uzimati lijekove onako kako im je propisano. Trebaju obratiti pozornost na dovoljan unos tekućine i na tjelesnu aktivnost.
- U posebnom riziku su osobe a kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te odmah potražiti liječničku pomoć.
Kako kontrolirati visoki tlak bez lijekova? Evo što savjetuju kardiolozi
Tekst: HZJZ
Foto: Shutterstock
