Policajci su skloniji srčanim bolestima - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Policajci su skloniji srčanim bolestima

Stručnjaci su utvrdili kako uzrok povećane opasnosti od arteroskleroze leži u stresu na zadatku.

Istraživači Sveučilišta Buffalo dugoročnom su studijom došli do
zaključka da policajci imaju veći rizik za razvijanje srčanih bolesti od
ostatka populacije. Stručnjaci su utvrdili kako uzrok povećane opasnosti od arteroskleroze
(zadebljanju krvnih žila koje vodi srčanom udaru) leži u stresu na zadatku.

“Uzeli smo u obzir faktore stila života koje vezujemo uz
arterosklerozu, poput vježbanja, pušenja, dijeta i sl., te usporedili građane i
policajce”, kazao je čelnik ovog istraživanja koje je trajalo deset
godina, profesor preventivne medicine, doktor John Violanti.

Tim je došao do zaključka kako uobičajeni faktori rizika kod
srčanih bolesti ne povećavaju rizik kod policajaca, nego nešto drugo.
“Vjerujemo da je to `nešto drugo` policijski posao”, stručnjaci
tvrde.

Kortizol – hormon stresa

StresDugoročna je studija proučavala ulogu kortizola, poznatog kao
hormon stresa, kod policajaca kako bi ustvrdili do koje je granice stres povezan
sa psihološkim čimbenicima koji dovode do ozbiljnih zdravstvenih problema poput
dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.

Nadalje, stručnjaci su proučavali muško-ženske razlike u stresu i
znakovima srčanih bolesti kod čuvara zakona, te zaključili da policajke imaju
povišenu razinu kortizola kada se probude, koja ostaje visokom tijekom cijelog
dana. U normalnim situacijama, razina kortizola se snižava prema noćnim satima.
Konstantno visoke razine kortizola povezane su sa smanjenom elastičnosti
arterija, što može dovesti do srčanih bolesti.

Kada kronični stres prouzroči neregulirano izlučivanje kortizola,
otvaraju se vrata bolestima. “Tijelo postaje fiziološki neuravnoteženo,
organi su napadnuti, a imunitet je također kompromitiran”, tvrdi Violanti.

Istraživači su proučavali debljinu arterije glave kako bi
ocijenili rizik za razvijanje srčanih bolesti, a istraživanje je provedeno na
322 klinički zdrava aktivna policajca i 318 zdravih civila istih godina.
Izmjeren im je krvni tlak, tjelesna masa, kolesterol i razina glukoze. Sakupljani
su podatci o fizičkoj aktivnosti, simptomima depresije, konzumaciji alkohola,
te pušenju jer se ovi čimbenici uglavnom razmatraju kod srčanih bolesti.

Prema rezultatima studije, profesija plavaca je povezana s
povećanim subkliničkim kardiovaskularnim bolestima: začepljenja arterije bila
su češća nego kod običnih građana, što se nije moglo objasniti uobičajenim
čimbenicima rizika srčanih bolesti. Izraz subklinička arteroskleroza označava
bolest koja napreduje, ali nije definirana kao očigledna srčana bolest.

K. Horvat

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo