Od pretjerivanja s vitaminima do nepromišljenog kombiniranja lijekova – magistrica farmacije objašnjava na što trebamo pripaziti u sezoni prehlada.
Čim osjetimo prve znakove prehlade, poput grebanja u grlu, curenja nosa ili kašlja, mnogi odmah posežu za vitaminom C, cinkom, vitaminom D i različitim pripravcima za jačanje imuniteta. Tome često dodaju i praške ili tablete za ublažavanje simptoma, vjerujući da će kombinacija više proizvoda ubrzati oporavak. No, upravo takav pristup može dovesti do nepotrebnog uzimanja pripravaka, prekoračenja preporučenih doza i neželjenih interakcija.
Kako ističe Antonija Turkalj, magistrica farmacije iz Pharmerije, jedna od najčešćih zabluda jest uvjerenje da visokim dozama vitamina i minerala možemo brzo ojačati imunitet i spriječiti razvoj bolesti.
– Imunosni sustav ne možemo ojačati preko noći – važno je u njega kontinuirano ulagati – ističe Turkalj.
Sedam pogrešaka koje radimo u sezoni prehlada
U ljekarničkoj praksi često se susreću iste pogreške, od nepromišljenog kombiniranja lijekova do zanemarivanja simptoma koji zahtijevaju liječničku procjenu. Turkalj izdvaja sedam najčešćih:
- Uzimanje kombiniranih lijekova bez potrebe za svim njihovim sastojcima – umjesto ciljane terapije pojedinog simptoma, često biramo pripravke s više djelatnih tvari koje nam možda nisu potrebne.
- Odabir proizvoda prema reklamama i preporukama drugih – ono što je pomoglo prijatelju ili članu obitelji ne mora biti odgovarajuće i za nas.
- Inzistiranje na antibioticima kod virusnih infekcija – antibiotici ne djeluju na viruse, a njihovu primjenu treba čuvati za situacije u kojima je medicinski opravdana.
- Kombiniranje više pripravaka bez provjere sastava – različiti proizvodi mogu sadržavati iste ili slične djelatne tvari, što povećava rizik od prekoračenja doza.
- Nepridržavanje preporučenog načina i trajanja primjene – važno je poštovati upute za korištenje kako bi se postigao očekivani učinak.
- Zanemarivanje odmora, sna, tekućine i pravilne prehrane – oporavak ne ovisi samo o lijekovima i dodacima prehrani.
- Podcjenjivanje simptoma koji zahtijevaju liječničku procjenu – kašalj, izražena slabost ili nedostatak zraka ne bi se trebali automatski pripisivati običnoj prehladi.
Turkalj posebno upozorava na sklonost uzimanju antibiotika i kada za to nema opravdanja. Kod virusnih infekcija oni ne pomažu, a nepotrebnom primjenom pridonosimo razvoju otpornosti bakterija na antibiotike.
Možemo li pretjerati s vitaminima?
Iako vitamini i minerali imaju važnu ulogu u normalnom funkcioniranju imunosnog sustava, njihovo uzimanje u velikim količinama ne znači nužno i bolji učinak. Problem nastaje kada dodatke prehrani počnemo uzimati „za svaki slučaj”, bez procjene stvarnih potreba organizma.
Primjerice, uz multivitaminski pripravak možemo uzimati i zasebne vitamine i minerale, a da pritom ne primijetimo kako se pojedini sastojci ponavljaju u različitim proizvodima. Takvim kombiniranjem moguće je nesvjesno premašiti potrebne, pa i sigurne količine određenih nutrijenata.
– Cilj suplementacije nije unijeti što više, nego osigurati ono što organizmu doista treba – naglašava Turkalj.
Pritom ne treba zaboraviti da su temelj očuvanja imuniteta uravnotežena prehrana, dovoljan unos tekućine, kvalitetan san i redovita tjelesna aktivnost. Dodaci prehrani ne mogu nadomjestiti zdrave životne navike.
Isti sastojak može se skrivati pod različitim nazivima
Dodatni problem predstavlja činjenica da proizvodi različitih trgovačkih naziva ne moraju imati i različit sastav. To je osobito važno kod pripravaka za prehladu, gripu, povišenu temperaturu i bolove, koji mogu sadržavati jednu ili više djelatnih tvari.
Prije kombiniranja zato treba provjeriti sastav proizvoda, količinu pojedinih sastojaka i preporučene dnevne doze. Važno je uzeti u obzir i dob osobe kojoj je pripravak namijenjen, njezino zdravstveno stanje, kronične bolesti te lijekove i dodatke prehrani koje već koristi.
Iako su mnogi od tih proizvoda dostupni bez recepta, to ne znači da su prikladni za svakoga. Osobito je važno zatražiti savjet ljekarnika ako osoba uzima više lijekova ili ima neku kroničnu bolest.
Đumbir, kurkuma i limun ne mogu zamijeniti prevenciju
Društvene mreže prepune su savjeta o „immune shotovima”, đumbiru, kurkumi, limunu i visokim dozama vitamina. Iako je pozitivno što se sve više govori o očuvanju zdravlja, problem nastaje kada se pojedinim namirnicama i pripravcima pripisuju učinci koji nisu znanstveno potvrđeni.
Đumbir, kurkuma i limun mogu biti dio uravnotežene prehrane, ali njihova konzumacija ne jamči zaštitu od virusnih infekcija niti značajno brži oporavak. Pritom treba razlikovati njihovu uporabu u prehrani od koncentriranih dodataka prehrani, koji mogu imati nuspojave i stupati u interakcije s lijekovima.
– Prirodno ne znači nužno i bezopasno, kao što popularno ne znači i znanstveno dokazano – upozorava Turkalj.
Što bi se trebalo nalaziti u kućnoj ljekarni?
Kada osjeti prve simptome, Turkalj najprije procjenjuje njihovu prirodu, trajanje i moguće uzroke kako bi odlučila može li si pomoći sama ili treba potražiti liječnički savjet.
U njezinoj kućnoj ljekarni, kaže, nalaze se osnovni pripravci za ublažavanje boli i snižavanje temperature, sprej za nos s morskom vodom te pastile ili propolisni sprej za grlo. Dodatke za potporu imunitetu bira ciljano, ovisno o tegobama, a korisnima smatra i kombinirane testove kojima se mogu utvrditi gripa, RSV ili COVID-19.
Jedno pravilo posebno ističe: nikada ne poseže za lijekovima na recept koji su joj ostali od liječenja nekih ranijih zdravstvenih problema.
Prije kupnje ili kombiniranja pripravaka zato je dobro ljekarniku reći kome su namijenjeni, koje tegobe želimo ublažiti i koje lijekove već koristimo. Upravo takav razgovor može pomoći u odabiru sigurnijeg i primjerenijeg rješenja.
– Dobra preporuka ne počinje odabirom proizvoda, nego razumijevanjem osobe kojoj je namijenjen – zaključuje Turkalj.
(Ordinacija.hr)
