Skidanje kilograma, tjedni program detoksifikacije, redovito vježbanje, racionalnije trošenje novca, prestanak pušenja…ovakvi i vrlo slični popisi često se ispisuju početkom novih godina kako bismo potaknuli sami sebe na ovakve ili onakve pozitivne promjene.
Danima prije nego što čestitamo jedni drugima u ponoć, često romantiziramo taj period koji će uslijediti u novoj godini. S takve vremenske distance čini nam se kako ćemo sve te odluke provesti u djelo jednom kada se zadnji broj na datumu koji svakodnevno ispisujemo promijeni. Prolaskom prvih minuta, sati i dana nove godine shvaćamo da se čarolija nije dogodila, nismo se promijenili preko noći.
Pravo je vrijeme da usporite i razmislite na čemu sve možete biti zahvalni u životu
Zaključujemo kako je potrebno puno više angažmana, često i odricanja da bi odluku proveli i izazvali promjenu. Također često zaključujemo kako se takav trud ne isplati, kako više volimo biti isti kao i do sada i uvjeravamo se kako smo svejedno sretni. U konačnici možda i jesmo zbilja svejedno sretni. Treba li sreća uistinu ovisiti o tih tri kilograma manje ili kakvoj sličnoj trivijalnosti?
Bez obzira na broj na vagi, tekućem računu ili znamenkama na kalendaru neke su promjene ipak vrijedne truda. Aktivno ulaganje truda u očuvanje vlastitog mentalnog zdravlja doprinosit će trajnom osjećaju zadovoljstva životom.
Mentalno zdravlje se odnosi na naš osjećaj psihološke dobrobiti. To je ono za što pitamo drage ljude kada im postavimo jednostavno pitanje: „Kako si?“, i pri tome ne želimo saznati samo je li ta osoba bolesna ili zdrava nego i kako se osjeća u vezi same sebe i trenutne životne situacije. Mentalno zdravlje odnosi se upravo na taj naš osjećaj vezan uz nas same i naše sposobnosti da upravljamo vlastitim emocijama te se nosimo sa svakodnevnim teškoćama. Nekoliko je koraka koje nam mogu pomoći da bismo sami aktivno sudjelovali u zaštiti i poboljšanju vlastitog mentalnog statusa. Odlučite već danas svakodnevno činiti male korake koje će vam pomoći u zaštiti vlastitog zdravlja.
1. Osluškujte i mijenjajte unutarnji govor
Unutarnji govor je način kojim se obraćamo sami sebi. On nam puno govori o odnosu koji imamo prema samima sebi. Osluškivanjem unutarnjeg govora utvrdite kakve si rečenice upućujete. Primjerice ako vam se prolije šalica kave hoćete li si reći: „Ajme koji si ti idiot!“ ili ste skloniji rečenicama tipa: „Ah, nezgodno…ali svakome se moglo dogoditi.“
Unutarnji govor je često pun negativnih komentara te negativnih opisa vlastite ličnosti. Ako utvrdite da su sadržaji vašeg unutarnjeg govora kritični nastojte ih mijenjati. Zamislite kako to što govorite sami sebi čujete od pretjerano samokritičnog prijatelja i razgovarajte sa sobom onako kako biste razgovarali s tim prijateljem.
Koristite rečenice koje će jačati vaše samopouzdanje i vlastiti osjećaj moći. Najveći dio vremena u životu provedete sami sa sobom, zbilja je vrijeme da se i počnete obraćati sami sebi kao prijatelju.
Kako živjeti nakon napada panike? Evo što psihologinja kaže
2. Pobrinite se za svoje tjelesno funkcioniranje
Jedite redovite i uravnotežene obroke. Ono što jedete hrani vaše čitavo tijelo, uključujući i mozak koji regulira emocionalna stanja i raspoloženje. Uravnotežena prehrana omogućit će uravnoteženiji emocionalni život.
Dovoljno spavajte budući da brojna istraživanja pokazuju kako nedovoljno sna negativno utječe na raspoloženje. Higijenu spavanja nastojte održavati tako da se budite i idete spavati otprilike u isto vrijeme svaki dan. Nastojte sve ekrane pogasiti barem sat vremena prije nego što idete na počinak. Krevet koristite samo za spavanje i aktivnosti koje su relaksirajuće. Konzumaciju napitaka s kofeinom ograničite na jutarnji period dana.
Vježbajte i izložite se sunčevoj svjetlosti koliko možete. Da se vratimo na početak priče i skidanje kilograma; neka cilj vježbe ne bude smanjenje tjelesne mase nego užitak u samoj aktivnosti. Stoga nastojte pronaći tjelovježbu u kojoj ćete se rado angažirati. Tjelovježba potiče lučenje endorfina koji potiču pozitivno raspoloženje te je stoga koristan protuotrov stresu, tjeskobi i depresiji. Sunčeva svjetlost potiče lučenje vitamina D koji povećava nivo serotonina i utječe na pozitivno raspoloženje.
3. Podsjetite se na sve ono na čemu možete biti zahvalni
Pokušajte se svaki dan sjetiti stvari na kojima možete biti zahvalni. Brojna su istraživanja pokazala da je zahvalnost povezana s osjećajem dobrobiti, poboljšanjem mentalnog zdravlja kao i osjećaja sreće. Također nastojte nešto napraviti za druge. Pomoć drugima ima pozitivan utjecaj na vaše raspoloženje te će doprinijeti i vašem osjećaju zahvalnosti.
4. Održavajte odnose s drugima
Prijateljski odnosi održavaju niz funkcija: ugodno ispunjavaju slobodno vrijeme, služe kao podrška u teškim vremenima, omogućavaju pozitivniju sliku o nama samima spoznajom da smo drugima bitni, omogućavaju prepoznavanje pozitivnijih aspekata u drugima i lakše sklapanje novih poznanstava…
5. Fokusirajte se na jednu stvar u trenutku
Usmjerenost na sadašnji trenutak omogućava nam da pustimo negativne emocije i teška iskustva iz prošlosti koja nas opterećuju. Uvježbavanje svjesnosti počnite kroz svakodnevne aktivnosti kao što su: tuširanje, jedenje ručka ili šetnja kući. Usmjeravajte pažnju na tjelesne senzacije, zvukove, mirise, okuse svih tih iskustava. To će vam pomoći da se fokusirate. Ako vam pažnja odluta, samo se vratite na ono što radite u trenutku.
U potrazi za novim životom u inozemstvu: Što kada preseljenje izazove anksioznost i frustraciju?
Foto: Shutterstock
