Na što trebate paziti u trudnoći? Čim saznate sretnu vijest, provjerite štitnjaču

Shutterstock 727852972

Što svaka žena može učiniti za sebe kako bi trudnoća protekla uredno? O čemu je vrlo poželjno razmišljati i prije nego dođe do trudnoće?

Kako se nositi s objektivnim rizičnim čimbenicima koji mogu ugroziti uredno odvijanje trudnoće?

Ovo su samo neka od pitanja koja prolaze kroz glavu žena u drugom stanju. Ovdje ne mislim govoriti o porodničkim aspektima trudnoće. Za takva pitanja nema boljeg stručnjaka od vašeg ginekologa, koji je definitivno alfa i omega sveukupnog tijeka trudnoće.

U ovom osvrtu htio bih istaknuti neke objektivne, a potencijalno problematične rizične čimbenike koji mogu nepovoljno utjecati na trudnoću.

Stalno ste pod stresom? Prijeti vam visoki tlak, bolesna štitnjača, duševne bolesti...

Nezaobilazno provjerite funkciju štitnjače!

Čim saznate za sretnu vijest, svakako planirajte kontrolirati funkciju štitnjače. Danas imamo visokopouzdane laboratorijske parametre kojima možemo procijeniti radi li štitnjača kako treba. TSH (tireostimulacijski hormon) je hormon hipofize zadužen za stimulaciju štitnjače da proizvodi svoje hormone – T4 (tiroksin) i T3 (trijodtironin). Često su nam korisni i nalazi slobodne frakcije hormona štitnjače (FT3 i FT4) koji čine mali udio hormona u krvi koji nije vezan za bjelančevine.

Hipotireoza u trudnoći

Najčešći poremećaj funkcije štitnjače je hipotireoza ili slabiji rad štitnjače, najčešće u sklopu kronične autoimune bolesti štitnjače poznatije pod imenom Hashimotoov tireoiditis. Zbog slabije izražene kliničke slike teže ju je prepoznati, a dio simptoma zbog svoje nespecifičnosti nije uvijek moguće jasno razlučiti od uobičajenih promjena u ranoj fazi poput kroničnog umora, manjka koncentracije, prirasta na tjelesnoj težini. Iako gornja granica referentnih vrijednosti TSH, kao najmjerodavnijeg parametra procjene funkcije štitnjače, se kreće između 4 i 5 (ovisno o laboratoriju), kod trudnica vrijede nešto stroži kriteriji te se svaki nalaz TSH iznad 3 (negdje su preporuke i 2.5) proglašava hipotireozom i indikacija je za uvođenje nadomjesne terapije levotiroksinom (LT4).

Sigurno se pitate koji su to razlozi zbog čega za trudnice vrijede nešto drukčija pravila. U najranijoj fazi trudnoće dolazi do porasta bazalnog metabolizma, što i za majku i za nerođeno dijete povlači potrebu za dodatnim unosom nutrijenata i energenata, tako i joda, koji predstavlja osnovnu sirovina iz kojeg štitnjača u slijedu složenih metaboličkih procesa stvara i u krvotok izlučuje hormone štitnjače. Dodatni razlog za povećanu potrebu za jodom je i pojačani gubitak joda bubrezima.

Hormoni štitnjače su esencijalni sa pravilan razvoj središnjeg živčanog sustava, tako i inteligencije, što je pokazala studija istraživačkog tima koji je predvodio Haddow.

Ukoliko se utvrdi slabiji rad štitnjače, pravovremeno nadomještane sintetskim hormonom levotiroksinom smanjuje niz rizičnih čimbenika koji proizlaze iz majčine hipotireoze, od kojih bih izdvojio anemiju, miopatiju, poremećaje posteljice, preeklampsiju, nižu porođajnu težinu novorođenčeta, kao i češća postpartalna krvarenja.

Poremećaj rada endokrinih žlijezdi nosi i povećani rizik od srčanih bolesti

Hipertireoza u trudnoći

Pojačani rad štitnjače ili hipertireoza je rjeđi, ali opasniji poremećaj koji je ipak zbog izraženijih simptoma utoliko lakše za prepoznati. Prate ga snižene vrijednosti TSH te povišene vrijednosti perifernih hormona.

Važno je naglasiti da velika većina stanja pojačane funkcije štitnjače spadaju u fiziološku prilagodbu štitnjače u trudnoći pod utjecajem ßhCG i nazivaju se tranzitornom gestacijskom tireotoksikozom. Obično do 20. tjedna trudnoće dođe do normalizacije hormonskog statusa i nije potrebno ciljalno medikamentozno liječenje. Gravesovu hipertireozu nužno je prepoznati i razlučiti od gestacijske tireotoksikoze, radi pravovremenog uvođenja lijekova za supresiju funkcije štitnjače.

Gravesova hipertireoza povezuje se s preuranjenim porodom, preeklampsijom, manjom tjelesnom težinom za odgovarajuću dob te nizom prirođenih anomalija.

Gestacijski dijabetes

Gestacijski dijabetes je poremećaj metabolizma glukoze do kojeg dolazi u trudnoći i koji se po porodu u potpunosti oporavlja. U podlozi većine tih poremećaja je inzulinska rezistencija, koja i do nekoliko godina zna prethoditi gestacijskom dijabetesu, a na dulje staze i tipu 2 šećerne bolesti. Pojava gestacijskog dijabetesa češće se javlja kod prekomjerne tjelesne težine, no to nije uvijek pravilo. Rizici za majku obuhvaćaju češću pojavnost povišenog krvnog tlaka u trudnoći, trudnoće se češće moraju dovršavati carskim rezom, veći je rizik za kasniju manifestaciju tipa 2 šećerne bolesti.

Nerođeno dijete nosi također određene rizike, poput makrosomije (> 4kg porođajne težine), preranog porođaja, češće su prirođene abnormalnosti i malformacije, veći rizik perinatalne smrtnosti.

Debljate se? Možda se radi o inzulinskoj rezistenciji, a liječnik objašnjava kako je prepoznati

5 koraka za sigurnu trudnoću

  1. Provjerite funkciju štitnjače, ne propustite učiniti TSH i FT4.
  2. Do pred sam kraj trudnoće provodite redovitu tjelovježbu blagog do umjerenog intenziteta.
  3. Kontrolirajte prirast na tjelesnoj težini kroz trudnoću, do maksimalno preporučenih 15 kg.
  4. Slijedite preporuke svog ginekologa, a u slučaju poremećaja funkcije štitnjače, kao i gestacijskog dijabetesa, potražite mišljenje endokrinologa.
  5. Hranite se zdravo, dovoljno i uravnoteženo.

Ove tri bolesti su najčešće tihe ubojice! Liječnik objašnjava sve o infarktu, visokom tlaku...

Više pročitajte ovdje.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!