Što je tofu i kako ga pripremati?

Tofu

Tofu ili "sir od soje", svježi je proizvod dobiven koagulacijom sojinog mlijeka pomoću koagulanta (limunovog soka, nigarija ili kalcijevog sulfata).

Njegova je vrijednost prvi puta zapažena diljem Azije, gdje je bio i ostao prehrambenim kraljevićem. Na zapad stiže nešto kasnije, a danas ga u nekoliko formi možemo pronaći u redovnoj ponudi u supermarketu.

Tofu se u trgovinama može pronaći u različitim varijantama, poput svježeg tofua, svilenog tofua (izvrstan za kolače i kreme), dimljenog i mariniranog, pa čak i u obliku tofuneze i namaza te salame i kobasica.

Povijest tofua

Prvi puta se spominje 950. godine u Kini gdje se na mandarinskom izgovara doufu, a tek 1182. u Japanu poznatiji je pod nazivom "Tofu" - kakvim ga znamo danas.

Soja - 4 razloga zašto je uključiti u prehranu

O porijeklu i nastanku postoji nekoliko teorija, no gotovo se sigurno smatra da je originalno nastao u Kini. Najranije zabilježeni spomen "tofua" onaj je u kineskom dokumentu Qing Yilu 950. godine. No, još su barem četiri teorije njegova izvornog porijekla i nastanka. Tako Liu An Teorija nastanka tvdi kako je tofu napravio Liu An, kralj Huai-nana, koji je živio u Kini od 179-122 g. pr. Kr. Teorija slučajne koagulacije kaže kako je tofu izumljen slučajno kada je netko začinio juhu od soje nerafiniranom soli (koja je sadržavala prirodni nigari) i primijetio kako su se počeli formirati grumenčići. Zatim, nekolicina tvrdi da je došao s budističkim svećenicima iz Indije, a drugi dio kaže da su ga izumili u mongolskim plemenima na granici Kine.

Zašto se odlučiti na biljnu prehranu?

Tofu je u Europu došao nešto kasnije, a prvi puta ga spominje britanski kapetan John Saris 1613. nakon posjete Japanu. Najraniji opis njegove pripreme i korištenja datira iz 1665. godine kada ga je opisao talijanski dominikanski misionar Domingo Navarette u svom traktatu.

Tek 1998. u Hrvatskoj bračni par Kuzmić u svojoj malenoj kuhinjici u Zagrebu započinje svoju priču s proizvodnjom prerađevina od soje. Danas je Annapurna jedna od vodećih proizvođača tofua, tempeha i seitana čije proizvode možete pronaći u svim supermarketima. Nešto mlađi, no ništa manje kvalitetni proizvodi dolaze nam od vrijednih ruku bračnog para Vidović koji u svojoj Soyarnici osim tradicionalnog tofua, seitana i tempeha, nude vrlo povoljna mlijeka i jogurte, a odnedavno i inovacije poput dimljenog tempeha od kikirikija, graška i slanutka! Tko je probao složio se s idejom gurmanskog užitka za nepce!

Biljni bolognese s lećom i dimljenim tempehom

Prehrambene vrijednosti tofua

Nutritivno gledano tofu je vrlo vrijedna namirnica. U veganskoj prehrani važan je izvor bjelančevina. Naime, u 100 g ima oko 150 kalorija, potpunog je aminokiselinskog profila te ovisno o proizvođaču, ima 10 do 20 g proteina. Niskog je udjela ugljikohidrata uz malo veći udio nezasićenih masnih kiselina. Osim toga, dobar je izvor kalcija, kalija i fosfora. Vrlo se lako probavlja (95%), a iskoristivost bjelančevina je preko 60%.

Kao što se već dalo naslutiti, tofu je česti izbor na mojem snažnobiljnom tanjuru. Izblendan s bananom, kakaom i malo javorovog slada teško da će biti nadmašen kupovnim pudingom s aditivima! Njegova kulinarska vrijednost tek dolazi do izražaja kroz mariniranje gdje uz dodatak soja sosa, dimljene paprike i aceta balsamica prepržen na malo kokosovog ulja postaje neizostavan dodatak veganskom gurmanskom sendviču.

Ipak, osobno mi je najslađi u nešto nježnije začinjenoj varijanti u kojoj uživam gotovo svakodnevno.

Želite li se uvjeriti sami, samo par sastojaka bit će dovoljno da nutritivno zadovoljite potrebe vašeg organizma za bjelančevinama dodajući ovu visoko vrijednu namirnicu vašem obroku!

Recept za "Kajganu od tofua" potražite na stranici Snaga bilja.

Soja kao (ne)sigurna alternativa životinjskom proteinu

Foto: Shutterstock, Privatni album

 Prati nas na Viber Public Chatu!