Koliko često treba kontrolirati razinu šećera u krvi i tko spada u rizičnu skupinu, objašnjava dr. Božidar Perić, specijalist interne medicine.
Ne postoji sustavni probir niti usuglašen stav struke u svijetu kada je potrebno sustavno tragati za oboljelima. Jedan od razloga je i taj da je praktički nemoguće definirati model prevencije primjenjiv za opću populaciju, a koji bi pravodobno detektirao javljanje šećerne bolest.
Ove tri bolesti su najčešće tihe ubojice! Liječnik objašnjava sve o infarktu, visokom tlaku…
S obzirom na široki raspon dobi, teško je postaviti određeni prag u godinama kada bi populacija trebala testirati šećer u krvi. Rizične skupine su svakako osobe s prekomjernom tjelesnom težinom. Trudnice bi svakako trebale biti obuhvaćene sustavnim probirom praćenja glikemije zbog velike učestalosti gestacijskog dijabetesa koji se, prema HAPO studiji, pojavljuje u svake pete do šeste trudnice.
Dijabetes je uzročnik mnogih bolesti pa i psihičkih poremećaja
Pozitivna činjenica je što su takva praćenja glikemije u trudnoći u značajnoj mjeri implementirana u svakodnevnu kliničku praksu. Osim o šećernoj bolesti, potrebno je sustavno podizati svijest o nimalo bezazlenom poremećaju inzulinske rezistencije, kada će preporučene terapijske mjere poput modifikacije prehrane i redovitog provođenja tjelesne aktivnosti, sigurno dati povoljne učinke i dovesti do odgođenog javljanja komplikacija šećerne bolesti.
Inzulinska rezistencija – simptomi, dijagnoza i liječenje
Pripremila: Danijela Petrov/magazin Ordinacija.hr
