Godina 1954. je, prosinac se bliži svom kraju. Skupina entuzijastičnih ljudi u gradu Chicagu priprema se za jedan veliki događaj.
Iako se trude ne privlačiti publicitet, o ovom događaju su nedavno pisale i novine. Mnogi od njih su ovome posvetili svoj život – u tolikoj mjeri da su u posljednjih nekoliko mjeseci napustili svoje redovne poslove, a neki i svoje supružnike. Međutim, među njima je četvero varalica koji imaju drugačije interese.
Može li narcizam nekada biti i zdrav?
Glumeći entuzijazam već neko vrijeme sve što se događa na zajedničkim sastancima dojavljuju svom doušniku. Bliži se 21. prosinca i napetost i iščekivanje su na vrhuncu. Svi su mukotrpno radili i pripremali se za ovaj događaj.
Međutim nekoliko sati poslije uslijedio je šok i nevjerica jer su stvari krenule neočekivanom putanjom.
Nova poruka
Dvije godine kasnije o onome što se dogodilo napisana je i knjiga pod nazivom „Kada se proročanstvo ne ostvari“. Opisanu skupinu ljudi činili su članovi kulta Seekers predvođeni kućanicom iz Chicaga koja je tvrdila da procesom automatskog pisanja zaprima poruke od izvanzemljaca s udaljenog planeta.
Zašto rečenica “Dat ću sve od sebe” nije uvijek najbolji izbor?
Izvanzemaljci su je obavijestili da će 21. prosinca 1954. uslijediti apokalipsa izazvana velikom poplavom te će samo članovi kulta koji su se iskazali svoju vjernost biti spašeni tako što će po njih točno u ponoć doći svemirski brod.
Četvero varalica koji su posljednjih mjesec dana opažali svaki njihov korak bili su studenti psihologije i članovi istraživačkog tima Leona Festingera koji se ubrzo proslavio radom o kognitivnoj disonanci. Naime, upravo je ovim fenomenom Festinger opisao ponašanje članova kulta koje je uslijedilo nakon što se svemirski brod u ponoć 21. prosinca nije pojavio. Nakon početnog razočaranja članovi su „primili“ novu poruku u kojoj im je „Bog Zemlje poručio da je odlučio spasiti svijet od uništenja i to upravo zbog njih i njihove vjernosti.“
Istog su dana članovi pozvali novinare i trudili se proširiti ovu poruku do što većeg broja ljudi.
Znate li zašto je vaš pas sretniji od vas?
Nesklad u nama
Festinger je zaključio da su nakon što su osvijestili koliko su toga žrtvovali zbog nečega što nije bilo isitnito članovi kulta bili suočeni sa strahovitom razinom neugode i uznemirenosti. Kako bi umanjili ovo neugodno stanje i sačuvali vlastito samopoštovanje prihvatili su novu poruku i tako opravdali sva svoja dotadašnja ponašanja.
Što čavrljanje na mobilnim aplikacijama govori o našim odnosima s drugima?
Kognitivna disonanca je dakle stanje nesklada unutar osobe koje se događa kada se ljudi ponašaju na način koji prijeti očuvanju njihove slike o samom sebi. Ova je pojava vrlo snažan motivacijski mehanizam s obzirom da stvara neugodu koja je toliko intenzivna da nas potiče da je na bilo koji način pokušamo umanjiti.
Ljudi to pak čine na tri načina – promijene svoje ponašanje, smanjuju važnost spoznaja koje nisu u skladu s ponašanjem ili pak preuzimaju novu spoznaju koja će njihovo ponašanje opravdati. Članovi kulta Seekers učinili su upravo ovo posljednje.
Što kad Murphyjev zakon zavlada u našim glavama?
Mali zeleni ili kiselo grožđe?
No, kognitivna disonanca nije stanje rezervirano samo za razočarane NLO fanatike, već nešto što nam se događa gotovo na svakodnevnoj bazi.
Racionaliziranje loših odluka poput pušenja cigareta, nevježbanja ili ostanka u groznoj vezi zapravo ne predstavlja ništa druge nego li pokušaj smanjivanja kognitivne disonance. Tako su mnogi mehanizmi kojima opravdavamo svoja ponašanja kako bismo sačuvali pozitivnu sliku o sebi ne samo iracionalna, nego u konačnici često i vrlo loša za našu vlastitu dobrobit.
Autoritet koji ignorira ono dobro ima najkraći rok trajanja
Ipak stvari nisu uvijek tako katastrofalne i često nas pokušaji samoobmanjivanja ne koštaju zdravlja ili psihičke dobrobiti, već čine tek ono što im je zapravo primarna nakana – čuvaju naš pojam o sebi. Poznata je to priča o lisici koja je izjavila da je grožđe „ionako kiselo“ onda kad ga nije uspjela dohvatiti. Nekada je uistinu pametnije ići linijom manjeg otpora i slagati samome sebi, no nekada je nužno pogledati strašnoj istini u oči i priznati si da mali zeleni nikada neće doći.
Sposobnost koja je važna u svakodnevici, ali i za osvajanje Nobelove nagrade – imate li je?
Foto: Shutterstock
