Na društvenim mrežama provode više od dva sata na dan, svakodnevno igraju igrice, a 33,5 posto tinejdžera osjeća se loše bez društvenih mreža
Gotovo su svi učenici svakodnevno prisutni u online okruženju. Konkretno, 92,6 posto učenika svakodnevno je na internetu, dodatno još 5,1 posto učenika to čini minimalno jednom tjedno. Tek 2,8 posto mladića i 1,9 posto djevojaka provodi svoje vrijeme rjeđe od jednom mjesečno u online okruženju.
Pokazalo je to Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima, a drugi svezak publikacije, s naglaskom na ovisničko ponašanje, pripremio je i na svojim internetskim stranicama nedavno objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Autori su prof. sociologije Martina Markelić, prof. psihologije dr. sc. Ljiljana Muslić, mag. psych. Tina Rukavina te izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Hripavac hara: Dojenčad i trudnice se trebaju cijepiti
Zabrinjava podatak, ističu, da više od dva sata dnevno radnim danom na društvenim mrežama provede 71,1 posto učenika, od toga 80,5 posto djevojaka i 62,3 posto mladića.
Mentalno iscrpljivanje
Podaci o utrošenom vremenu vikendom još su učestaliji, tako 70,7 posto mladića i 88 posto djevojaka izjavljuje da u online komunikaciji provede više od dva sata. Vidljivo je da se udio utrošenog vremena vikendom kod djevojaka povećava gotovo linearno, dok je udio mladića najviši u intervalu od dva do tri sata. Rezultati dobiveni ESPAD istraživanjem potvrđuju i druga istraživanja, tako rezultati najnovije europske studije o djeci i internetu “EU Kids Online 2020: Rezultati istraživanja u 19 zemalja” pokazuju da djeca u dobi od 9 do 16 godina na internetu provode do tri i pol sata dnevno, navodi se u spomenutoj publikaciji.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima međunarodno je istraživanje koje se od 1995. svake četiri godine provodi među učenicima u dobi od 15 do 16 godina u tridesetak europskih zemalja, uključujući Hrvatsku. Hrvatska je sudjelovala u svim valovima istraživanja, a 2019. godine proveden je sedmi val, iz kojega i potječu ovi podaci. U sedam valova istraživanja ukupno je sudjelovalo 47 zemalja.
Poremećaji uzrokovani ovisničkim ponašanjima prepoznatljivi su i klinički značajni sindromi povezani s uznemirenosti ili smetnjama u svakodnevnim aktivnostima, a ponašajne ovisnosti, navodi se, predstavljaju novi izazov za sve koji se bave mladima. Ovisnost se, pojašnjavaju, razvija iz ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, primjerice, pretjerano provođenje vremena u online okruženju, provjeravanje društvenih mreža, online kupovina, igranje kompjutorskih igara, patološko kockanje, online klađenje.
Hranjiva tvar iz govedine i mliječnih proizvoda pomaže u borbi protiv raka
Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se, naravno, odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkom dekompenzacijom. U većem riziku za razvoj ovisnosti o internetu svakako su osobe koje teže kontroliraju vlastito ponašanje te nesigurne, povučene i usamljene osobe. Danas, sve više adolescenata i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu svjesni ni oni ni njihovi roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji, ističu autori.
Loše raspoloženje kao posljedica nedostupnosti društvenih mreža predstavlja jedan od pokazatelja štetnog utjecaja ili ovisnosti o njima.
Prema podacima, 33,5 posto učenika navodi da se jako ili djelomično slaže s tvrdnjom da se loše osjećaju bez društvenih mreža, podjednako mladići i djevojke. Djelomično i jako neslaganje, odnosno doživljaj da neprovođenje vremena na društvenim mrežama ne utječe na njihovo raspoloženje navodi 35,8 posto učenika. Gotovo polovica mladića izjavljuje da nema problema s nedostupnošću društvenih mreža dok je udio djevojaka nešto manji, 41,9 posto, stoji u publikaciji.
Što se videoigara tiče, istraživanje provedeno 2016. među osnovnoškolcima u dobi od 10 do 15 godina na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije pokazalo je da najveći broj djece svakodnevno igra igrice, njih 39,4 posto, dok dva do tri puta tjedno to čini 31,2 posto mališama, a samo 29,4 posto njih igra igrice vikendom. Podaci o vremenu provedenom u igri videoigara na svjetskom nivou govore da 66 posto djece u dobi od 8 do 12 godina dnevno igra videoigre dva sata dnevno, a u dobnoj skupini od 13 do 17 godina se to vrijeme povećava na dva i pol sata dnevno.
U ESPAD istraživanju učenike smo pitali koliko su vremena proveli u igranju videoigara radnim danom i vikendom u posljednjih 30 dana. Podaci nam govore da više od polovice, odnosno 56,8 posto 16-godišnjaka radnim danom ne igra igrice ili to čini rjeđe od pola sata dnevno te da djevojke u većoj mjeri ne provode tako svoje slobodno vrijeme (78,4 posto) u odnosu na mladiće (36,6 posto). Udio učenika koji vikendom igraju igrice je veći, pa tako sat i više u igranju igricama provede 53,4 posto učenika, od toga više mladića (76 posto) u odnosu na djevojke (29,2 posto), iznose autori.
Učenici su u potpunosti svjesni vremena provedenog u igri. Čak 52,7 posto učenika koji su izjavili da radnim danom u igri igrica provedu šest i više sati se djelomično ili jako slažu s tvrdnjom da previše vremena provode u takvom obliku igre. Zabrinjava podatak o udjelu od 23,7 posto učenika koji u igri videoigara provedu šest i više sati dnevno i ne smatra da je to previše vremena.
Kriminalno ponašanje
Sve su ozbiljniji problem i kockanje te klađenje, a često ostaje neprimijećen jer ga je teško mjeriti i zapaziti.
Kako prepoznati je li djetetu potrebna psihološka pomoć? Ove znakove nemojte ignorirati
Delinkvencija i kriminalno ponašanje, loš akademski uspjeh, rano napuštanje škole, poremećeni odnosi u obitelji i među vršnjacima, samoubojstva, anksioznost i depresija, zlouporaba alkohola i drugih droga vežu se uz probleme kockanja i klađenja među adolescentima. Za razliku od alkohola, duhana i ostalih droga, kockanje i klađenje nema vidljivih i lako uočljivih znakova intoksikacije ili konzumacije. Nadalje, problematično kockanje i klađenje ostaje društveno nevidljivo i prikriveno popularnim zabludama. Štoviše, reklamiranje i masovni mediji uspjeli su u destigmatizaciji kockanja i klađenja, istaknuto je.
Podaci o učestalosti kockanja govore da 82,8 posto učenika nije kockalo za novac u posljednjih 12 mjeseci, od toga očekivano više djevojaka, 95,4 posto, u odnosu na 70,9 posto mladića. Jednom mjesečno ili manje kockalo je 13,9 posto mladića, dva do četiri puta na mjesec 9,2 posto, a dva do tri puta tjedno 6 posto mladića. Udio djevojaka koje su u posljednjih 12 mjeseci kockale za novac u različitim vremenskim okvirima iznosi 4,6 posto.
