Ne, antidepresivi nisu brzo rješenje niti izazivaju ovisnost. Evo kako oni zaista djeluju i kada ih liječnici preporučuju.
Antidepresivi spadaju među najčešće propisivane lijekove za mentalna stanja i pomažu milijunima ljudi diljem svijeta da ponovno pronađu ravnotežu i kvalitetu života. Unatoč tome, piše Healthline, oko njih se i dalje šire brojne zablude koje mogu stvoriti strah ili potaknuti izbjegavanje liječenja, a to često sprječava osobe u potrebi da dobiju odgovarajuću pomoć.
Razumijevanje kako antidepresivi zaista djeluju prvi je korak u donošenju informiranih odluka o vlastitom mentalnom zdravlju. Donosimo pregled najčešćih mitova i činjenica koje vrijedi znati.
Mit 1: Antidepresivi samo podižu serotonin
Često se čuje da antidepresivi djeluju tako da jednostavno „podižu razinu serotonina“ u mozgu. Iako je istina da brojni lijekovi iz skupine SSRI-ja utječu na serotonin, znanstvena slika je puno složenija.
Istraživanja pokazuju da antidepresivi utječu na više neurotransmiterskih sustava te potiču neuroplastičnost (sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava) i neurogenezu (stvaranje novih moždanih stanica). Drugim riječima, oni ne popravljaju samo jedan „nedostatak“, nego pomažu mozgu da stvori okruženje pogodno za oporavak od depresije.
Mit 2: Antidepresivi mijenjaju osobnost
Mnogi se boje da će lijekovi promijeniti njihov identitet ili otupiti njihove emocije. Međutim, svrha antidepresiva nije promijeniti vas, nego ublažiti simptome poput tuge, umora i beznađa. Kada se oni smanje, ljudi se najčešće ponovno osjećaju „kao oni sami“.
Jedna od mogućih nuspojava može biti tzv. emocionalna otupljenost, odnosno slabiji intenzitet osjećaja. Ako se to dogodi, važno je javiti se svom liječniku koji može prilagoditi terapiju.
Mit 3: Antidepresivi izazivaju ovisnost
Ovisnost i navikavanje često se brkaju. Antidepresivi ne izazivaju žudnju niti kompulzivno uzimanje većih doza, niti se od njih stvara osjećaj „euforije“.
Ipak, kod naglog prestanka uzimanja može se javiti tzv. sindrom ukidanja – simptomi nalik na blagu apstinenciju. Zato se uvijek preporučuje postupno smanjivanje doze uz liječnički nadzor, što je proces posve različit od liječenja ovisnosti.
Mit 4: Antidepresivi djeluju odmah
Za razliku od tableta za smirenje ili lijekova protiv bolova, antidepresivima treba vremena, često i do nekoliko tjedana, da pokažu puni učinak. Oni nisu „hitna pomoć“ za raspoloženje, već dio šire, dugoročne strategije liječenja.
Najbolji rezultati postižu se kombinacijom više pristupa:
- psihoterapije
- promjena životnog stila
- podrške obitelji i prijatelja
Antidepresivi sami po sebi nisu čarobno rješenje, ali mogu biti iznimno važan dio oporavka.
Mit 5: Svi imaju iste nuspojave
O nuspojavama se često govori općenito, ali stvarnost je individualna. Na to kako će netko reagirati na određeni lijek utječu genetika, dob, metabolizam i druge terapije.
Neki ljudi mogu iskusiti mučninu, promjene u težini ili poremećaje spavanja, dok drugi neće imati nikakvih nuspojava. Ako jedan lijek ne odgovara, postoje brojne druge opcije, a većinu nuspojava moguće je uspješno kontrolirati u suradnji s liječnikom.
Zašto su točne informacije ključne
Depresija nije samo „osjećaj tuge“, već složeno medicinsko stanje – slično kao što su to dijabetes ili bolesti srca. Baš kao i svaki drugi organ, i mozak može imati disfunkciju koja ponekad zahtijeva liječenje lijekovima.
Stručnjaci za mentalno zdravlje kao što su liječnici, psihijatri i farmaceuti, važni su saveznici u borbi protiv dezinformacija. Oni mogu pomoći pacijentima da razumiju svoje mogućnosti, postave realna očekivanja i pronađu terapiju koja je najbolja za njihove potrebe.
Važno je znati i da nije svatko tko se osjeća loše ujedno obolio od depresivnog poremećaja, niti svatko s depresijom reagira jednako na liječenje. Upravo zato, personalizirani pristup temeljen na provjerenim informacijama i stručnom vodstvu najbolji je put prema oporavku.
(Ordinacija.hr)
