Cyberbullying je vršnjačko nasilje u digitalnom svijetu, sveprisutna opasnost koja djeci ne daje mira ni u vlastitom domu. Prepoznavanje suptilnih znakova ključno je za reakciju, a ovaj vodič otkriva kako uočiti da je dijete žrtva i kome se u Hrvatskoj obratiti za pomoć.
Prema istraživanju provedenom u Hrvatskoj, više od polovice djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je neprimjerenu poruku, dok je više od desetine njih bilo izravno zastrašivano putem interneta. Za razliku od tradicionalnog zlostavljanja koje je često ograničeno na školsko dvorište, cyberbullying je nemilosrdan i dostupan 24 sata dnevno. Uvredljivi komentari, sramotne fotografije ili lažne glasine mogu postati viralne u nekoliko sekundi, dosežući golemu publiku i stvarajući kod žrtve osjećaj da bijega nema. Ta stalna izloženost i potencijal za masovno poniženje čine ovu vrstu nasilja posebno opasnom i teškom za nošenje.
Promjene u ponašanju
Roditelji moraju biti svjesni promjena u ponašanju koje mogu ukazivati na problem. Znakovi za uzbunu uključuju nagle promjene raspoloženja poput tuge, tjeskobe, depresije ili razdražljivosti, osobito nakon korištenja telefona ili računala. Dijete može početi izbjegavati druženja, školu ili aktivnosti koje je prije voljelo, žaliti se na glavobolje i bolove u trbuhu te imati problema sa spavanjem ili apetitom. Također, obratite pažnju ako dijete skriva ekran, naglo gasi društvene mreže ili izbjegava razgovor o svojim online aktivnostima, jer to može biti jasan pokazatelj da nešto nije u redu.
Posljedice cyberbullyinga mogu biti razorne i dugotrajne. Konstantan strah i poniženje dovode do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem, uključujući anksioznost, depresiju i drastičan pad samopoštovanja. U najtežim slučajevima, žrtve mogu razviti suicidalne misli, osjećajući se potpuno bespomoćno. Fizički simptomi stresa, poput oslabljenog imuniteta, također nisu rijetkost. Zastrašujuća je činjenica da cyberbullying, zbog svoje intenzivnosti i viralnosti, često ima snažniji negativan utjecaj na mentalno zdravlje od tradicionalnog vršnjačkog nasilja.
Kada posumnjate na cyberbullying, prvi i najvažniji korak je uspostaviti otvorenu komunikaciju s djetetom. Slušajte bez osuđivanja i uvjerite ga da nije krivo za ono što mu se događa. Ključno je dokumentirati sve dokaze – napravite snimke zaslona (screenshotove) prijetećih poruka, komentara ili objava. Ovi dokazi bit će presudni u daljnjim koracima. Važno je oduprijeti se porivu za izravnom konfrontacijom s nasilnikom ili njegovim roditeljima; umjesto toga, problem treba rješavati sustavno, u suradnji sa školom i stručnim službama kako se situacija ne bi dodatno pogoršala.
Kome se obratiti za pomoć
Srećom, u Hrvatskoj postoji mreža podrške kojoj se roditelji i djeca mogu obratiti. Jedna od ključnih adresa je Hrabri telefon, koji nudi besplatnu i anonimnu liniju za pomoć djeci na broju 116 111. Osim toga, tu je i Centar za sigurniji internet (CSI), dostupan na besplatnom broju 0800 606 606, gdje stručnjaci pružaju savjete o zaštiti na internetu. Ove organizacije nude siguran prostor za razgovor i konkretne smjernice za daljnje postupanje, kako za djecu tako i za zabrinute roditelje.
U slučajevima kada zlostavljanje uključuje prijetnje nasiljem, ucjene ili druge oblike kaznenih djela, nužno je uključiti policiju. Prijavu možete podnijeti pozivom na broj 192, u najbližoj policijskoj postaji ili putem online aplikacije MUP-a “Red Button”. Ne zaboravite priložiti sve prikupljene dokaze. Istovremeno, ključno je obavijestiti školu – razrednika, stručnu službu ili ravnatelja. Škola ima obvezu osigurati sigurno okruženje i poduzeti mjere protiv nasilnika, no važno je inzistirati da se ne organiziraju zajednički sastanci žrtve i zlostavljača jer to može biti dodatno traumatizirajuće iskustvo za dijete. ( Ordinacija.hr )
