Gubitak svijesti, poznat i kao sinkopa, može biti privremen i bezopasan, ali ponekad upozorava na ozbiljna zdravstvena stanja poput srčanih problema ili dehidracije. Saznajte kako prepoznati simptome i što učiniti.
Gubitak svijesti, poznat i kao sinkopa, često je rezultat privremenog smanjenja protoka krvi u mozak. Većina slučajeva nije ozbiljna, no ponekad može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme – od dehidracije do srčanih bolesti. Važno je razumjeti točan uzrok, osobito ako se javljaju simptomi poput bolova u prsima ili promjena srčanog ritma.
Kako prepoznati gubitak svijesti?
Sinkopa se češće javlja kod mlađih ljudi, dok kod starijih osoba uzrok često leži u srčanim problemima ili interakcijama lijekova. Najčešće se pojavljuje u dobi od 10 do 30 godina, a zatim ponovno kod osoba starijih od 65 godina. Kod sredovječnih odraslih javlja se rjeđe.
Simptomi koji prethode gubitku svijesti uključuju:
- osjećaj topline i crvenila lica
- slabost i vrtoglavicu
- glavobolju i mučninu
- otežano disanje
- hladan znoj
- drhtanje ili tresenje
- suženo ili zamagljeno vidno polje
U trenutku nesvjestice, osoba gubi svijest i često pada, što može dovesti do dodatnih ozljeda.
Jedan od razloga nesvjestica je stimulacija vagusnog živca, najvećeg živca u tijelu, koji se proteže od mozga do trbuha i utječe na više tjelesnih sustava, uključujući srčani ritam i krvni tlak. Stimulacija može nastati zbog boli, stresa ili drugih čimbenika.
Što izaziva gubitak svijesti?
Uzroci mogu biti privremeni i bezopasni, poput tjeskobe koja vodi do hiperventilacije ili toplinskog udara, ali sinkopa može biti i simptom ozbiljnog srčanog problema.
Srčani uzroci
Ozbiljna srčana stanja koja mogu dovesti do sinkope uključuju:
- abnormalne srčane ritmove i brzine srca
- disekciju aorte (puknuće arterije koja odvodi krv iz srca)
- stenoze aortnog zaliska
Ako srce kuca prebrzo ili presporo, ne može održati dovoljno visok krvni tlak, krv se povlači iz mozga i dolazi do nesvjestice. Tijekom srčanog udara srčani mišić može postati preslab da održava krvni tlak.
Dehidracija
Nedostatak vode u tijelu smanjuje krvni tlak, a stimulacija vagusnog živca u takvom stanju može uzrokovati vrtoglavicu i nesvjesticu. Dehidracija može biti uzrokovana povraćanjem, proljevom ili drugim stanjima koja utječu na funkciju vagusnog živca.
Šok
Šok je životno ugrožavajuće stanje niskog krvnog tlaka koje može dovesti do gubitka svijesti. Najčešće nastaje zbog krvarenja, ali može biti uzrokovan i teškom alergijskom reakcijom (anafilaksijom) ili ozbiljnom infekcijom. Osobe u šoku često postaju zbunjene, a zatim gube svijest kako stanje napreduje.
Alkohol i droge
Zlouporaba alkohola i droga može izazvati gubitak svijesti. Alkohol osim sedativnog djelovanja uzrokuje učestalo mokrenje, što može dovesti do dehidracije, a također širi krvne žile i smanjuje krvni tlak. Iako gubitak svijesti zbog alkohola tehnički nije sinkopa, može biti znak ozbiljne opijenosti i potencijalno je opasan.
Interakcije lijekova
Neki lijekovi mogu povećati rizik od nesvjestice, osobito u kombinaciji s drugim lijekovima ili dodacima. Među njima su:
- lijekovi za regulaciju visokog krvnog tlaka
- diuretici (poput furosemida)
- beta-blokatori i drugi srčani lijekovi
- nitrati (šire krvne žile)
- triciklički antidepresivi (poput amitriptilina)
- opijati
Osobe koje uzimaju više lijekova istovremeno (polifarmacija) mogu imati veći rizik od sinkopalnih epizoda.
Ortotstatička hipotenzija
Ortotstatička hipotenzija je pad krvnog tlaka pri naglom ustajanju, što može dovesti do iznenadnog gubitka svijesti. Uzrok može biti i Parkinsonova bolest ili lijekovi. Razlikuje se od POTS sindroma, koji često pogađa mlađe osobe.
Rjeđi uzroci
- vazovagalna reakcija na krv, cijepljenje ili darivanje krvi
- stres, tjeskoba i panični poremećaji
- mikcijska sinkopa – gubitak svijesti pri mokrenju (češće kod muškaraca)
- nesvjestica pri kašljanju ili istezanju
Sinkopa kod djece
Do 25% djece i tinejdžera iskusilo je nesvjesticu, najčešće zbog toplinskog udara, dehidracije ili hiperventilacije. Kod mlađih, specifični uzroci uključuju zadržavanje daha tijekom ispada bijesa. Stručnjaci također upozoravaju na opasne igre na društvenim mrežama koje izazivaju nesvjesticu.
Ako vidite da netko gubi svijest, odmah provjerite diše li. Ako ne diše, nazovite hitnu pomoć i započnite reanimaciju.
Kada posjetiti liječnika
Sam gubitak svijesti obično nije opasan, ali može biti simptom ozbiljnih stanja. Liječnika je potrebno posjetiti ako se uz nesvjesticu javljaju:
- bol u prsima
- otežano disanje
- promjene srčanog ritma
- zamagljen vid
- zbunjenost
- poteškoće s govorom
Epizode mogu nastati i pri okretanju glave zbog pritiska na karotidnu arteriju ili njezine stenoze. Ako osoba ne dođe k sebi unutar nekoliko sekundi, potražite hitnu medicinsku pomoć.
Sinkopa u trudnoći
Sinkopa je česta tijekom trudnoće zbog hormonskih i fizičkih promjena, uključujući povećanje volumena krvi. Obično nije razlog za zabrinutost, ali može signalizirati ozbiljniji problem. Liječnik može utvrditi uzrok i savjetovati odgovarajuće mjere.
Dijagnoza i liječenje
Liječenje ovisi o uzroku sinkope. Liječnik će provesti detaljnu anamnezu, fizički pregled i po potrebi dodatne pretrage, poput EKG-a ili Holter monitoringa. Moguća su i krvna testiranja, testovi glukoze i druge dijagnostičke metode.
U ovisnosti o nalazima, liječenje može uključivati:
- promjene načina života i upravljanje stresom
- lijekove
- kardijalnu operaciju i rehabilitaciju
Tilt table test:
Koristi se kada uzrok sinkope nije poznat. Test uključuje promjenu položaja tijela dok se prati srčani ritam i druge funkcije. Pomaže u dijagnosticiranju vazovagalne sinkope, disautonomije i drugih uzroka.
Može li se prevenirati?
Ponekad gubitak svijesti nije moguće u potpunosti spriječiti, no ako osjetite predznake epizode, možete poduzeti sljedeće korake:
- stisnite šaku
- prekrižite noge
- stisnite bedra
- zategnite mišiće ruku
- legnite ili stavite glavu između koljena
Ako simptomi ne nestanu u nekoliko minuta ili se pojavi bol u prsima ili otežano disanje, odmah nazovite hitnu pomoć.
Dugoročno, važno je:
- izbjegavati alkohol i ne preskakati obroke ili tekućinu
- održavati zdrav način života
- redovito ići na preglede
- pravilno uzimati lijekove
(Ordinacija.hr)
