Iznenadna smetenost, ubrzano disanje i neuobičajena tjelesna temperatura neki su od znakova koji mogu upućivati na ovo opasno stanje.
Sepsa je ozbiljno, potencijalno smrtonosno stanje koje nastaje kada organizam pretjerano reagira na infekciju. Može se razviti vrlo brzo i dovesti do oštećenja vitalnih organa, zbog čega je ključno prepoznati prve znakove i što prije započeti liječenje.
Rane simptome sepse nije uvijek lako prepoznati jer mogu nalikovati onima kod drugih infekcija. Ipak, postoje određeni znakovi upozorenja na koje treba obratiti pozornost, osobito ako se zdravstveno stanje unatoč liječenju infekcije ne poboljšava ili se iznenada pogorša.
Četiri važna znaka upozorenja
Organizacija Sepsis Alliance preporučuje pamćenje ranih simptoma sepse kod odraslih pomoću kratice TIME, koja obuhvaća četiri ključna upozorenja:
- T – Temperatura: povišena ili neuobičajeno niska tjelesna temperatura
- I – Infekcija: postojeća infekcija, osobito bakterijska, koja se ne liječi ili se počinje širiti
- M – Mentalne promjene: iznenadna smetenost, zbunjenost ili neuobičajena pospanost
- E – Izrazito loše stanje: otežano disanje, jaka bol ili osjećaj izrazite nelagode.
Osobe kod kojih se razvija sepsa mogu primijetiti i izrazit umor, drhtavicu i zimicu. Jedan od ranih znakova može biti i ubrzano disanje.
Simptomi koji zahvaćaju cijeli organizam
Za razliku od početne infekcije, čiji simptomi mogu biti ograničeni na određeni dio tijela, sepsa izaziva reakciju koja zahvaća cijeli organizam. Uz navedene znakove, mogu se pojaviti i:
- ubrzan rad srca
- omaglica zbog pada krvnog tlaka
- hladna, ljepljiva ili znojna koža
- neuobičajeno topla koža
- osip ili mramorirana koža
- mučnina i povraćanje
- proljev
- smanjeno izlučivanje mokraće.
Kod djece i novorođenčadi simptomi mogu biti drukčiji. Među upozoravajućim znakovima su plavkasta boja kože, ubrzano disanje, povraćanje, odbijanje hrane, žutica, konvulzije i osip koji ne blijedi na pritisak. Moguća je i niska razina šećera u krvi te smanjeno ili potpuno izostalo mokrenje.
Sumnja na sepsu zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Ne treba čekati da se pojave svi simptomi jer se stanje može pogoršati u vrlo kratkom vremenu.
Djeca i starije osobe pod povećanim rizikom
Sepsa je posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava na infekciju. Najčešće započinje bakterijskom infekcijom, primjerice upalom pluća, infekcijom mokraćnog sustava ili infekcijom rane. Međutim, mogu je izazvati i virusne infekcije, poput gripe i bolesti COVID-19, kao i gljivične infekcije.
Iako sepsa može pogoditi svakoga tko ima infekciju, određene skupine imaju veći rizik od njezina razvoja. Posebno su ugrožena djeca mlađa od godinu dana i starije osobe, a dodatni čimbenici rizika uključuju:
- šećernu bolest
- bolesti imunološkog sustava
- bolesti mokraćnog sustava i crijeva
- leukemiju i limfom
- dugotrajnu primjenu antibiotika ili kortikosteroida
- nedavnu infekciju ili operaciju
- korištenje urinarnog katetera i intravenskih katetera
- transplantaciju organa ili koštane srži.
Svaka minuta može biti važna
Sepsa zahtijeva hitno bolničko liječenje. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i odgovarajućih pretraga, među kojima mogu biti krvne pretrage i hemokulture kojima se pokušava utvrditi uzročnik infekcije. Ipak, izvor infekcije ne uspije se uvijek pouzdano identificirati.
Liječenje najčešće uključuje što raniju primjenu antibiotika intravenskim putem, uz druge mjere ovisno o stanju pacijenta. Ako se razvije septički šok, odnosno ozbiljan pad krvnog tlaka zbog kojeg organi ne dobivaju dovoljno krvi, potrebna je intenzivna medicinska skrb.
Terapija tada može uključivati intravensku nadoknadu tekućine, lijekove za podizanje krvnog tlaka (vazopresore), terapiju kisikom, a u težim slučajevima i mehaničku ventilaciju ili dijalizu ako dođe do zatajenja bubrega.
Sepsa se ne može liječiti kod kuće. Pravodobno prepoznavanje simptoma i brzo započinjanje odgovarajuće terapije presudni su za smanjenje rizika od teških komplikacija i smrtnog ishoda.
(Ordinacija.hr)
