Iako lijek za demenciju još ne postoji, nove smjernice WHO-a ističu da zdrave životne navike, kontrola kroničnih bolesti i društvena aktivnost mogu smanjiti rizik od kognitivnog propadanja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je nove, ažurirane smjernice za smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije. Cilj je pomoći državama da uvedu mjere utemeljene na znanstvenim dokazima kojima bi se pojava demencije mogla spriječiti ili barem odgoditi tijekom različitih životnih razdoblja.
Demencija je skupina simptoma uzrokovanih bolestima mozga koji utječu na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost samostalnog funkcioniranja. Danas više od 57 milijuna ljudi diljem svijeta živi s nekim oblikom demencije, a svake godine gotovo 10 milijuna ljudi dobije novu dijagnozu. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja čini oko 60 do 70 posto svih slučajeva.
Iako za demenciju još uvijek ne postoji lijek, stručnjaci procjenjuju da se do 45 posto rizika može povezati s čimbenicima na koje možemo utjecati. Među njima su pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, društvena izolacija, nedovoljna tjelesna aktivnost, izloženost onečišćenom zraku te nezarazne kronične bolesti poput povišenog krvnog tlaka i dijabetesa. Demencija ne utječe samo na zdravlje osobe, već i na njezinu samostalnost, dostojanstvo i sigurnost.
“Znanje o rizicima danas je veće nego ikada”
– Danas znamo više nego ikada prije o tome što utječe na rizik od demencije, a ove smjernice to znanje pretvaraju u konkretne postupke. Države sada imaju jasne preporuke utemeljene na dokazima koje mogu odmah primijeniti kako bi zaštitile kognitivno zdravlje svojih građana – izjavio je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a.
Nove smjernice temelje se na najnovijim znanstvenim spoznajama i donose preporuke za provjerene postupke koji mogu pomoći u smanjenju rizika od demencije. Posebno naglašavaju važnost ranog prepoznavanja rizičnih čimbenika i pravodobnog djelovanja. WHO ističe da postoji velika prilika za smanjenje opterećenja demencijom u budućnosti kroz bolje povezivanje zdravstvenih usluga koje se odnose na nezarazne bolesti, mentalno zdravlje i zdravlje mozga.
Zdrave životne navike mogu zaštititi mozak
Ažurirane smjernice donose nove preporuke koje uključuju promjene životnog stila, liječenje postojećih bolesti i smanjenje izloženosti okolišnim čimbenicima koji mogu pridonijeti kognitivnom propadanju. Među preporučenim mjerama za smanjenje rizika od demencije ističu se:
- redovita tjelesna aktivnost,
- prestanak pušenja,
- smanjenje konzumacije alkohola,
- zdrava i uravnotežena prehrana,
- smanjenje izloženosti onečišćenju zraka,
- sudjelovanje u društvenim aktivnostima,
- kognitivni trening i aktivnosti koje potiču mentalnu aktivnost.
Kognitivna stimulacija i društvena uključenost posebno se preporučuju odraslim osobama koje imaju uredne kognitivne sposobnosti, ali i onima kod kojih je prisutno blago kognitivno oštećenje.
Važno je kontrolirati krvni tlak, šećer i kolesterol
WHO naglašava i važnost pravodobnog liječenja zdravstvenih stanja koja povećavaju rizik od demencije. Posebno se ističu kardiometabolički čimbenici poput:
- visokog krvnog tlaka,
- dijabetesa,
- povišenog kolesterola.
Njihovo dobro upravljanje može pridonijeti smanjenju rizika od kognitivnog propadanja. U sklopu strategija za smanjenje rizika preporučuje se i korištenje slušnih pomagala kod osoba koje imaju oštećenje sluha, jer je očuvanje sluha povezano s boljim kognitivnim zdravljem.
Dodaci prehrani nisu preporučeni bez dokazanog nedostatka
Iako se često promoviraju kao način zaštite mozga, nove smjernice WHO-a ne preporučuju uzimanje vitamina B i E, omega-3 polinezasićenih masnih kiselina (PUFA) ni multivitaminskih i mineralnih dodataka kao prevenciju kognitivnog propadanja ili demencije kod osoba koje nemaju utvrđen nedostatak tih nutrijenata.
Razlog je nedostatak dovoljno snažnih dokaza da bi njihove moguće koristi bile veće od mogućih neželjenih učinaka.
Demencija predstavlja velik zdravstveni, društveni i gospodarski izazov
Osim što značajno mijenja život osobe koja boluje od demencije, bolest predstavlja veliko opterećenje i za obitelji te osobe koje pružaju skrb. Mnogi oboljeli s vremenom gube sposobnost samostalnog života, rada i obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Prema procjenama WHO-a, demencija globalno uzrokuje oko 1,3 bilijuna američkih dolara gospodarskih troškova godišnje. Oko polovice tog iznosa odnosi se na neplaćenu skrb koju pružaju članovi obitelji i prijatelji.
Stručnjaci ističu da bolje razumijevanje čimbenika rizika i pravodobno djelovanje mogu značajno pridonijeti očuvanju zdravlja mozga. Usvajanje zdravijih životnih navika, kontrola kroničnih bolesti i održavanje društvene aktivnosti mogu pomoći ljudima da dulje žive kvalitetnije, zdravije i neovisnije živote.
(Ordinacija.hr)
