Crvenilo, suzenje i osjećaj stranog tijela u oku najčešći su simptomi ove vrlo zarazne infekcije. Oftalmolog objašnjava kako razlikovati adenovirusni konjunktivitis od bakterijske i alergijske upale te kada je potreban pregled.
Crvene, suzne i nadražene oči česta su tegoba koja može imati različite uzroke – od alergija do bakterijskih i virusnih infekcija. Jedan od najčešćih uzročnika virusnog konjunktivitisa su adenovirusi, skupina vrlo zaraznih virusa koji mogu izazvati i respiratorne infekcije sa simptomima nalik prehladi ili gripi.
Adenovirusni konjunktivitis čini oko 75 posto svih infektivnih konjunktivitisa, zbog čega je najčešći oblik virusnog “crvenog oka”. Iako su respiratorne adenovirusne infekcije češće tijekom jeseni i zime, adenovirusni konjunktivitis može se pojaviti tijekom cijele godine.
– Adenovirusni konjunktivitis jedan je od najčešćih uzroka crvenog oka u ambulantnoj praksi, češće u razdobljima povećane cirkulacije respiratornih virusnih infekcija. Zbog izrazite zaraznosti često se pojavljuje u manjim epidemijama unutar obitelji, vrtića, škola i radnih kolektiva – objašnjava dr. sc. Ivan Škegro, dr. med., specijalist oftalmolog.
Kako prepoznati adenovirusni konjunktivitis?
Bolest se najčešće očituje crvenilom oka, pojačanim suzenjem i vodenastim iscjetkom. U pravilu prvo zahvati jedno oko, a nakon četiri do pet dana može se proširiti i na drugo, pri čemu simptomi na drugom oku mogu biti blaži.
Budući da adenovirusi često uzrokuju i respiratorne infekcije, uz očne tegobe mogu se javiti grlobolja, povišena tjelesna temperatura, kašalj, curenje nosa, a rjeđe proljev, mučnina ili povraćanje.
– Adenovirusni konjunktivitis najčešće započinje crvenilom, pojačanim suzenjem, osjećajem stranog tijela u oku i osjetljivošću na svjetlo. Nerijetko je praćen povećanim limfnim čvorom ispred uha te simptomima prehlade ili grlobolje. Iscjedak je uglavnom vodenast, za razliku od bakterijskog konjunktivitisa kod kojeg prevladava gusti, gnojni iscjedak zbog kojeg su kapci često slijepljeni, osobito ujutro. Kod alergijskog konjunktivitisa dominantan simptom je intenzivan svrbež, najčešće na oba oka, koji je kod virusnog oblika znatno manje izražen – ističe Škegro.
Kada infekcija zahvati rožnicu
U manjem broju slučajeva adenovirus može zahvatiti i rožnicu, prozirni prednji dio oka. Tada govorimo o keratokonjunktivitisu, a njegov najteži oblik naziva se epidemijski keratokonjunktivitis (EKC). Kod zahvaćenosti rožnice mogu se javiti zamućen vid, bol u oku i izražena osjetljivost na svjetlost.
– Na temelju simptoma može se posumnjati na virusni konjunktivitis, ali nije uvijek moguće sa sigurnošću razlikovati virusnu od bakterijske ili drugih upala oka. Zato je pregled oftalmologa preporučljiv, osobito ako je prisutna izražena bol, smanjenje vida, fotofobija ili se stanje ne poboljšava za nekoliko dana. Važno je isključiti ozbiljnije bolesti koje također mogu uzrokovati crveno oko – napominje.
Kako se prenosi?
Adenovirusni konjunktivitis izrazito je zarazan i prenosi se izravnim kontaktom sa zaraženom osobom, neopranim rukama te preko predmeta i površina koje je koristila zaražena osoba. Virus može dulje preživjeti u okolišu, zbog čega su higijena ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju ključni za sprječavanje širenja infekcije.
– Najveća zaraznost je tijekom prvih 10 do 14 dana od pojave simptoma, iako se virus može izlučivati i dulje. Povratak u kolektiv preporučuje se kada se simptomi značajno smire, prestane obilno suzenje i iscjedak te kada osoba može dosljedno održavati higijenu kako bi smanjila rizik prijenosa infekcije. Djeca često trebaju ostati kod kuće sve dok traje aktivna faza bolesti – savjetuje Škegro.
Adenovirusnim konjunktivitisom može se zaraziti svatko, no veći rizik od težeg oblika bolesti i komplikacija imaju osobe oslabljenog imunološkog sustava, kao i oboljeli od kroničnih bolesti srca i pluća. Kod većine ljudi infekcija prolazi bez trajnih posljedica, dok su ozbiljnije komplikacije i potreba za bolničkim liječenjem rijetke.
Kako se liječi?
Kao i većina virusnih infekcija, adenovirusni konjunktivitis najčešće prolazi spontano kada imunološki sustav savlada virus.
– Specifičnog antivirusnog liječenja uglavnom nema. Terapija je simptomatska i uključuje hladne obloge, umjetne suze bez konzervansa te dobru higijenu očiju i ruku. Antibiotske kapi ne propisuju se rutinski jer ne djeluju na virus, osim ako postoji sumnja na sekundarnu bakterijsku infekciju. Većina infekcija prolazi spontano tijekom dva do tri tjedna. U težim slučajevima s pseudomembranama ili supepitelnim infiltratima oftalmolog može kratkotrajno propisati lokalne kortikosteroide, ali isključivo pod stručnim nadzorom jer njihova nekontrolirana primjena može pogoršati tijek bolesti – objašnjava.
Iako se virusni konjunktivitis najčešće povlači bez posebnog liječenja, dodaje Škegro, pregled oftalmologa ne treba odgađati ako se simptomi pogoršavaju ili se pojave jaka bol u oku, naglo pogoršanje vida, zamućen vid ili izražena osjetljivost na svjetlost.
Što ako nosite kontaktne leće?
Tijekom infekcije kontaktne leće treba odmah prestati nositi. Također se ne preporučuje koristiti šminku za oči, a proizvode koji su bili u kontaktu s očima tijekom infekcije, poput maskare ili tuša za oči, nakon oporavka moraju se zamijeniti novima.
– Kontaktne leće mogu dodatno nadražiti oko i povećati rizik od komplikacija, uključujući upalu rožnice. Ne bi ih trebalo ponovno koristiti dok se oko potpuno ne oporavi i oftalmolog ne procijeni da je to sigurno. Nakon oporavka preporučuje se koristiti novi par mekanih leća jer se virus može zadržati na materijalu leće i spremištu – ističe.
Kako smanjiti rizik od zaraze?
Redovito pranje ruku sapunom i vodom, izbjegavanje dodirivanja očiju neopranim rukama te korištenje vlastitog ručnika i kozmetike najbolji su način sprječavanja širenja infekcije. Preporučuje se ne dijeliti kapi za oči, jastučnice ni druge predmete koji dolaze u kontakt s licem, a tijekom aktivne infekcije valja izbjegavati odlazak na bazene i druge zajedničke prostore u kojima se bolest može lakše proširiti.
– Prije svega, važno je ne trljati oko jer se tako infekcija lako može proširiti na drugo oko ili na druge osobe. Za ublažavanje simptoma mogu pomoći umjetne suze i hladni oblozi. Ne preporučuje se samoinicijativno koristiti antibiotske ili kortikosteroidne kapi jer mogu biti nepotrebne ili čak štetne ako se primjenjuju bez pregleda – napominje Škegro.
(Ida Balog)
