Sir je izvor proteina i kalcija, ali prevelike količine mogu pridonijeti prekomjernom unosu soli i kalorija te izazvati probavne tegobe.
Sir je omiljena namirnica mnogih, a osim što jelima daje bogat okus, sadrži i vrijedne nutrijente, među kojima su proteini i kalcij. Ipak, kao i kod drugih namirnica, važno je pripaziti na količinu. Pretjerana konzumacija može pridonijeti prekomjernom unosu kalorija, zasićenih masti i soli, a kod osoba koje ne podnose laktozu ili su alergične na mliječne proteine može izazvati i neugodne simptome.
No koliko je sira zapravo previše i trebamo li ga u potpunosti izbjegavati ako imamo probavne tegobe?
Zašto je sir dobar izbor?
Sir je dobar izvor proteina, važnih za izgradnju i očuvanje mišića, ali i za dulji osjećaj sitosti. U porciji od 28 grama nalazi se približno sedam grama proteina, premda količina ovisi o vrsti sira.
Osim toga, većina sireva sadrži malo ugljikohidrata pa uglavnom nema velik utjecaj na razinu šećera u krvi. Sir je i izvor kalcija, važnog za zdravlje kostiju i zuba.
Neka istraživanja upućuju i na to da učinak sira na razinu kolesterola može biti drukčiji od učinka drugih namirnica bogatih zasićenim mastima, poput maslaca. Pojedine studije zabilježile su nižu razinu LDL kolesterola kod osoba koje su konzumirale sir umjesto maslaca. Ipak, to ne znači da su sve vrste sira jednako povoljne za zdravlje ili da ih možemo jesti bez ograničenja.
Što se događa ako jedemo previše sira?
Iako može biti dio uravnotežene prehrane, pretjerivanje sa sirom ima i moguće nedostatke.
1. Može pogoršati žgaravicu
Sir sadrži masti koje kod nekih ljudi mogu potaknuti ili pogoršati refluks. Masna hrana može pridonijeti opuštanju donjeg ezofagealnog sfinktera, mišića koji sprječava vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Posljedica može biti neugodan osjećaj pečenja u prsima. Osobe koje često imaju žgaravicu trebale bi pratiti pogoršavaju li im određene vrste sira simptome.
2. Može pridonijeti povećanju tjelesne težine
Sir može biti kaloričan, osobito vrste s visokim udjelom masti. Budući da gram masti osigurava devet kalorija, veće porcije mogu znatno povećati ukupni energetski unos. Ako redovito unosimo više kalorija nego što ih trošimo, s vremenom može doći do povećanja tjelesne težine.
3. Može izazvati probavne tegobe
Kod osoba s intolerancijom na laktozu sir može izazvati nadutost, plinove, bolove u trbuhu i proljev. Do toga dolazi jer organizam ne razgrađuje dovoljno učinkovito laktozu, koja zatim fermentira u debelom crijevu. Važno je razlikovati intoleranciju na laktozu od alergije na mliječne proteine. Alergija može izazvati kožne i probavne simptome, ali i ozbiljne reakcije, uključujući otežano disanje.
4. Može pridonijeti prevelikom unosu soli
Neke vrste sira sadrže mnogo natrija, odnosno soli. Ako ih jedemo često i u velikim količinama, možemo premašiti preporučeni dnevni unos soli, što je posebno važno za osobe koje imaju povišen krvni tlak. Zato je korisno provjeriti deklaraciju i usporediti sadržaj soli među različitim proizvodima.
5. Kod osjetljivih osoba može izazvati druge reakcije
Osobe s alergijom na mliječne proteine, poput kazeina ili proteina sirutke, mogu imati različite simptome nakon konzumacije sira. Međutim, nema dovoljno dokaza da se sir općenito može smatrati uzrokom upale u organizmu kod zdravih ljudi. Pojedina istraživanja istraživala su i moguću povezanost većeg unosa mliječnih proizvoda s rizikom od raka prostate, ali rezultati nisu dovoljni da bi se zaključilo da sir izravno uzrokuje ovu bolest.
Koliko sira možemo pojesti dnevno?
Ne postoji jedna količina sira koja odgovara svima. Preporučeni unos ovisi o vrsti sira, ostatku prehrane, zdravstvenom stanju i individualnoj podnošljivosti.
Za osobu koja nema intoleranciju ili alergiju, manja porcija sira može biti dio uravnotežene prehrane. Pritom treba uzeti u obzir i unos drugih izvora zasićenih masti i soli. Ako imate povišen kolesterol, povišen krvni tlak ili kardiovaskularnu bolest, odabir vrste sira i veličinu porcije dobro je prilagoditi preporukama liječnika ili nutricionista.
Kod osoba s intolerancijom na laktozu važnu ulogu ima vrsta sira. Tvrdi i dugo zreli sirevi obično sadrže manje laktoze od svježih sireva, pa ih neki ljudi lakše podnose. Ipak, tolerancija je individualna i ovisi o količini i osjetljivosti organizma. Dostupni su i sirevi bez laktoze te biljne alternative.
Ako imate alergiju na mliječne proteine, trebali bi izbjegavati sireve koji ih sadrže. Proizvodi bez laktoze nisu nužno sigurni za osobe s alergijom na mlijeko jer i dalje mogu sadržavati mliječne proteine.
Ako nakon konzumacije sira redovito osjećate nadutost, bolove u trbuhu ili druge tegobe, nemojte odmah pretpostaviti da je riječ o intoleranciji. Razgovarajte s liječnikom koji može procijeniti simptome i preporučiti odgovarajuću dijagnostiku. Sir ne treba automatski izbaciti iz prehrane, ali važno je birati primjerene količine i vrste te obratiti pozornost na to kako organizam reagira.
(Ordinacija.hr)
