Pitanje čitatelja
Zahvaljujem se prof. Blažiniću, pratim Vaše savjete i
sviđaju mi se jer su vrlo konkretni i praktični.
Stoga vjerujem da ćete mi dati smjernice za rješavanje
svog ogromnog problema. Iako sam smirena osoba, posao me počinje brinuti. Ne mogu
zaspati navečer jer stalno mislim o poslu. Čim dođem na posao i otvorim
inbox, počnem brinuti kako neću sve
stići. Tada mi se pojavljuju crne misli jer je posla sve više, a neki ljudi u
firmi su već dobili otkaz. Bojim se da neću postići rezultate koje šefica od
mene očekuje te da ću dobiti otkaz zbog toga. Moje radno mjesto je relativno
sigurno, ali ja se ne mogu prestati
brinuti.
Odgovor prof. Borisa Blažinića
Ne postoji
čovjek koji se ne brine! Strah i zabrinutost su jedni od najvećih izazova u ovo
krizno doba. Iako svi znamo da briga često ne vodi nikamo jer je automatski,
nesvjesni način razmišljanja, malo tko zna kako ju zaustaviti. Kada govorimo o
brizi, govorimo o opsesivnim radnjama i mislima koje nas tjeraju da se vraćamo
na problem. Briga je poput horor filma
koji se stalno ponavlja u vašoj glavi. Što
je najgore, osjećate se kao da ste u tom filmu konstantno i to najčešće kao
glavni glumac.
Da biste iz
toga filma izašli (prestali brinuti) trebate prvo osvijestiti da ste u njemu i
“probuditi se”. Kako biste to mogli, trebate osvijestiti vašu nesvjesnu
strategiju nastanka brige.
Kad počnete brinuti, postavite si tri “magična”
pitanja kako biste povećali svjesnost:
- Kako
dišem? (postanite svjesni načina na koji dišete) - Kako
se držim? (postanite svjesni položaja svog tijela) - O
čemu razmišljam? (postanite svjesni sadržaja svojih misli, brige)
Počnite duboko disati, ispravite se i krenite u analizu. Za vrijeme analize
primijetite kako se većom svjesnošću mijenja vaše stanje.
Sada
trebate razmisliti:
1. Što
je bio “okidač” za početak brige
- sjetite se što se dogodilo neposredno prije no što ste se počeli brinuti (što ste vidjeli – možda
nekog kolegu, mail u inboxu i sl., čuli – glas svoje šefice, zvuk paljenja
računala, osjetili) - kada otkrijete koji je to “okidač”,
postavite si pitanje: “Jesam li ikada prije npr. vidjela mail u inboxu ili
čula taj zvuk, a da se nisam brinula?”
2. Što
sebi govorite dok brinete (navedite sve moguće ishode što se sve loše može
dogoditi)
- npr. Ako ne stignem obaviti sav posao, dobit ću
otkaz.
3. Koji
su dokazi da će se to dogoditi
- npr. Kako znam da ću dobiti otkaz? Je li se
ikada dogodilo da nisam stigla napraviti sav posao za taj dan, a da nisam
dobila otkaz? Je netko dobio otkaz, samo zato što nije dovršio posao?
4. Što je pozitivno u toj brizi (kako mi briga može koristiti
i pripremiti me na moguće ishode)
- npr. Mogu
bolje planirati svoje vrijeme ili pitati šeficu da mi odredi prioritete za taj
dan?
5. Umjesto
da se pitate “Hoće li se nešto loše dogoditi?”, radije se pitajte
“Što ću napraviti ako se nešto loše dogodi?”
- npr. Što ću napraviti ako ne stignem izvršiti
sve zadatke za taj dan? Koji su mi sljedeći koraci?
Čim
počnete razmišljati na ovaj način (po navedenim koracima), vaš osjećaj brige će
se smanjiti i energiju ćete usmjeriti na produktivan rad. Ljudi često brinu o
nemogućim ishodima i šanse da se dogode su poput pobjede na lutriji ili da vas
pogodi munja.
Glavna
zamka brige je da nas sprječava u poduzimanju akcija, jer mislimo kako na mnoge stvari nemamo
utjecaja. Jedino što trebamo je strpljivost da podnesemo ono što ne možemo promijeniti,
hrabrost da promijenimo ono što možemo promijeniti i mudrost da razlikujemo što
možemo promijeniti, a što ne. Stoga
krenite hrabro u akciju!
