U suvremenom svijetu, u kojem posljedice hipokinezije (nekretanja) poprimaju već pomalo dramatične razmjere, a model življenja svedenog na beskrajne sate sjedenja uz kompjuter postaje svakodnevica većine zaposlenika visokociviliziranih zemalja, problemi bolova u leđima, vratu i kralježnici odnose sve više radnih dana povećavajući istovremeno do milijunskih iznosa troškove zdravstvene skrbi.
U većini zemalja danas su različiti ortopedski problemi najčešći razlog posjeta liječniku, a bolovi u leđima su u SAD postali najvećom stavkom u gubicima na bolovanjima u industriji.
Što učiniti?
Farmakološka industrija već odavno daje svoj odgovor u stotinama lijekova za uklanjanje bolova, a liječnici upozoravaju na promjenu načina života, važnost kretanja, tjelovježbe i sustavnog održavanja zdravlja kralješnice.
Drevni su jogiji još prije nekoliko milenija znali da je zdrava kralježnica temelj općeg zdravlja, a redovite vježbe polazna točka zdrave kralježnice.
“Mladost se mjeri elastičnošću kralježnice” stara je jogijska izreka koja možda najbolje odražava suštinu važnosti koju joga pridaje vježbama za kralježnicu u njihovoj funkciji održavanja i unapređenja zdravlja i dugovječnosti.
Važnost redovitog vježbanja
Jogijsku vježbu pod nazivom “labud”
demonstrira prof. Martina Glibo
Često se danas u literaturi spominje tzv. “morbogeni trijas“ najčešćih ubojica suvremenog čovjeka: nekretanje, loša prehrana i stresovi. Nažalost, još uvijek je vrlo malo ljudi svjesno u kojoj mjeri odsustvo svakodnevnog kretanja može biti pogubno za zdravlje. A kad je riječ o kralježnici, važnost kretanja i vježbanja posebno je naglašena.
Niz je jogijskih vježbi usmjeren na jačanje muskulature koja drži kralježnicu uspravnom i učvršćuje njezin idealan položaj. Pri tome se oduvijek naglašava potreba redovitog vježbanja tijekom cijelog života. Malo ljudi zna da se prije rođenja i u prvim godinama života diskovi kralježnice prehranjuju putem krvnih žila. Nakon četvrte godine života, međutim, te krvne žile zakržljaju i nestanu, a nakon toga međukralježni se disk prehranjuje samo difuzijom pri čemu je vrlo važno na koji način se opterećuje disk pri različitim položajima tijela kako bi se osigurala stalna izmjena i dotok tvari koje ga prehranjuju. Izgradnja građevnih elemenata diska u normalnim su prilikama uravnotežene. Slabo opskrbljene stanice diska stvaraju slabu osnovnu tvar te vlakna loše kvalitete i u premaloj količini.
Jasno je, dakle, koliko umjerene vježbe s ravnomjernim smjenama opterećenja i rasterećenja mogu blagotvorno djelovati na zdravlje diskova, a time i kompletne kralježnice. Posebno je uvijek opterećen disk petog slabinskog kralješka. Kod četveronožaca križa služe prvenstveno kao veza zdjelice s kralježnicom; ona ne nose nikakvu težinu, ali kod čovjeka se situacija bitno drukčija i za kralježnicu – posebno njezin lumbalni dio – kudikamo nepovoljnija i opasnija. A najjednostavniji način zaštite diska je jačanje dubokih posturalnih mišića kralježnice.
Za ohrabrenje, treba reći da se vrlo brzo nakon početka sustavnog vježbanja u velikom broju slučajeva može zapaziti prestanak ili barem umanjenje bolova u leđima, vratu i kralježnici. Joga je jedan od najučinkovitijih sustava uklanjanja ovih bolova. Prije svega zato što se kompletna joga temelji na vježbama koje kralježnicu i mišiće koji je drže održavaju u savršenoj funkciji i čvrstoći. Nadalje jogom se idealno relaksiraju isti ti mišići i time se automatski uklanja prenapetost muskulature kao uzrok bolova. Treće (ali ne i najmanje važno) jeste smirujuće djelovanje joge što izravno neutralizira sve oblike bolova u leđima koji nastaju zbog trajnog grčenja mišića izazvanog živčanom prenadraženošću i psihičkom napetošću. Dakle, jednako je važno jačati, ali i RELAKSIRATI, opustiti mišiće kralježnice. A upravo joga raspolaže s brojnim vježbama kojima se savršeno isteže i opušta muskulatura leđa, vrata i lumbalnog dijela kralježnice.
