I hrvatske bolnice provode projekt NutritionDay, s ciljem podizanje svijesti o važnosti prehrane i njenom utjecaju na zdravlje i brži oporavak od bolesti.
Pothranjenost kao posljedica bolesti pogađa 20-50 posto hospitaliziranih odraslih bolesnika te ozbiljno utječe na oporavak od bolesti ili operacije, trajanje hospitalizacije te troškove liječenja i bolničke njege.
Najveći rizik od pothranjenosti kod dojenčadi i male djece
U pedijatrijskih bolesnika, pothranjenost kao posljedica bolesti neposredno i dugoročno utječe, kako na rast i razvoj, tako i na tijek bolesti, učestalost komplikacija i konačno smrtnost. Pothranjenost u hospitalizirane djece pokazuje visoku prevalenciju čak i u najrazvijenijim zemljama svijeta, a zabilježeno je da je čak 15-30 posto hospitaliziranih pedijatrijskih bolesnika u europskim zemljama pothranjeno. Činjenica da se unatoč rapidnom razvoju medicine, farmakologije, tehnologije i znanosti u posljednjih 20 godina pojavnost pothranjenosti nije znatno promijenila još više brine. Najveći rizik od pothranjenosti zabilježen je upravo u skupini najranjivijih, u dojenčadi i male djece.
Budući da su nutritivne potrebe djece, zbog ograničenih tjelesnih rezervi te zbog rasta i razvojnih procesa, povećane, pothranjenost u ranoj dobi može biti uzrokom niskog rasta, usporenog kognitivnog razvoja i smanjenog imuniteta. Posljedično, smanjen imunitet dovodi do povećanog rizika za razvoj ozbiljnih infekcija, štoviše, istraživanja su pokazala da se smrtnost zbog infekcija u djece mlađe od pet godina povećava sa stupnjem pothranjenosti.
Poznato je i da pothranjenost negativno utječe na specifične i nespecifične obrambene mehanizme, što rezultira povećanom osjetljivošću na infekcije. S druge strane, nastale infekcije mogu utjecati na daljnje pogoršanje nutritivnog statusa, uzrokujući smanjen unos hrane i malapsorpciju. Pothranjenost je, stoga, neovisno odgovorna za povećanje stope morbiditeta u bolnici, uključujući i razvoj infekcija tijekom bolničkog liječenja, što može rezultirati povećanjem duljine boravka u bolnici i, konačno, smrtnosti.
Upravo iz ovog razloga Europsko društvo za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) pokrenulo je projekt NutritionDay kojemu je glavni cilj podizanje svijesti o važnosti prehrane i njenom utjecaju na zdravlje i brži oporavak od bolesti! Isprva se projekt provodio diljem Europe, no problem pothranjenosti i važnost liječenja iste prepoznao cijeli svijet stoga se danas projekt naziva NutritionDay worlwide. Ovaj projekt provodi se i u hrvatskim bolnicama te se rezultati istih svake godine sve više uočavaju.
Zadnjih godina zabilježeni su rezultati koji pokazuju da pedijatrijski odjeli u hrvatskim bolnicama imaju znatno niži postotak učestalosti pothranjenosti od europskog prosjeka!
Važno je znati da je prehrambeni status bolesnika jedan od ključnih čimbenika u procesu liječenja zbog čega je obavezno ulagati u kvalitetu bolničke prehrane i stručni kadar, nutricinoste, koji u bolnicama provode nutritivnu terapiju i vode brigu o prehrani bolesnika.
