Sat i pol duhovito-inteligentnog predavanja dr. Ranka Rajovića, jednog od najpopularnijih stručnjaka za rani razvoj inteligencije kod djece, čiji se program učenja “Nikola Tesla centar” provodi u 20 država, preksinoć je na trenutke izazivalo salve smijeha među publikom u punoj dvorani zagrebačkog hotela Antunović.
Na predavanje pod nazivom “Roditelji, probudite se! Greške se teško popravljaju!”, u organizaciji Večernjeg lista i Ordinacije.hr, uglavnom su došli mladi roditelji, bolje rečeno majke, ali bilo je i dosta odgojitelja i pedijatara. Rajović, internist po struci iz Novog Sada, bio je i predsjednik Mensina svjetskog odbora za darovitu djecu, a proučavanju razvoja djece okrenuo se jer se mnoga otkrića iz medicine ne primjenjuju u pedagogiji.
Zašto su istočnjaci pametni
Najvažniji period razvoja mozga djeteta je od rođenja do treće odnosno do sedme godine života te je u toj dobi važna rana stimulacija, koja kod djece razvija funkcionalne dijelove mozga. No, to ne znači, dodao je, da treba djecu s četiri godine učiti matematiku. Neke zemlje ranu stimulaciju pogrešno shvate pa šalju djecu u školu s četiri-pet godina. Problem je, drži Rajović, što djeca ne povezuju informacije jer uče napamet kao papige. Prema posljednjem PISA testu samo je Finska iz Europe u svjetskom vrhu u kojem zbog rane stimulacije dominiraju djeca iz istočne Azije, Južne Koreje, Japana, Kine, Hong Konga…
– Finska traži drugi model u obrazovanju da stigne te zemlje, a mi bismo kopirali finski model. Kineski model je za Kineze, finski za Fince, a mi moramo znati kako mozak radi pa u skladu s kulturom i tradicijom pomoći razvoju djeteta. Kad bismo sada sve promijenili u odgoju i obrazovanju, možda bismo zemlje istočne Azije sustigli za 15 godina. A mi ne mijenjamo još ništa i imamo sve više učenika s kognitivnim ispadima, disgrafijom, disleksijom, 50% djece s poremećajem fine motorike, a 70% s ravnim stopalima – nabrajao je Rajović.
Mala djeca instinktivno rade ono što je važno za razvoj mozga pa se vrte u krug, skaču, no roditelji im to brane jer se boje da ne padnu… No neki roditelji važnost vrtnje shvate bukvalno i pogrešno. Rajović je u jednom vrtiću zapazio djevojčicu da stoji po strani jer ju je mama vrtjela dva dana.
– Kazala mi je: “Mama me je stavila u tatinu stolicu od kompjutora i vrtjela. Rekla mi je da ću biti pametnija… – ispričao je. Govorio je i o važnosti kretanja i da se mozak najviše razvija u trčanju, ali ne po ravnom nego preko kamena i potoka, kako smo se prije i kretali.
Samo ste vi roditelji!
– Zašto Usain Bolt prijeđe 13 metara u sekundi? Kao mali svaki je dan trčao nizbrdo jer je imao zadatak stići loptu prije nego što padne u more… – kazao je. Štetnost videoigrica za mozak djece Rajović je dočarao zgodom sa sinom kojemu je dopustio da igra igrice dva dana u tjednu po pola sata.
– Vi ste roditelji i vi pravite okvir. Djeca ne mogu sami sebi postaviti granice – poručuje.
Što roditelji i škola rade dobro, a gdje griješe
1. Ne učenju napamet
Djeca danas uče reproduktivno, ne povezuju informacije i nisu naučena misliti, zato su lošiji od Azijata
2. Previše zaštićeni
Prezaštićena djeca postat će biološki invalidi. Za mozak je dobro kad ih tate u igri bacaju u zrak
3. Važno je Kretanje
Čak 70% djece ima spušteno stopalo jer su neaktivna. A kretanje je važno u razvoju mozga
4. Vrtuljak je poželjan
Roditelji ne daju da se vrti da ne padne, a dijete instinktivno radi ono što mu je važno za mozak, skače, rotira se
Autor: Diana Jurasić
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
