Psihodermatologija je područje gdje se isprepliću psihijatrija, psihologija i dermatologija, i to u oba smjera, jer kako psiha utječe na razvoj pojedinih kožnih oboljenja, tako i ona utječu na razvoj psihičkih poremećaja.
Neki primarno psihijatrijski poremećaji mogu se manifestirati kožnim promjenama poput artefaktnog dermatitisa – namjernih oštećenja kože, trihotilomanije – čupkanje i lomljenje kose ili deluzije o parazitima.
Za razliku od toga, sekundarni psihijatrijski poremećaji nastaju nakon ili tijekom kroničnih dermatoloških oboljenja poput alopecije, psorijaze ili dugotrajnih mladenačkih akni koji se mogu manifestirati depresijom, anksioznošću, gubitkom samopouzdanja… Treća skupina su psihosomatske bolesti gdje psihološki aspekti direktno utječu na nastanak, razvoj, pogoršanje i trajanje kožnih oboljenja. Stres se smatra jednim od najvažnijih trigera, a predispozicija i osjetljivost na razinu stresa određuju tijek.
Postoji povezanost psiholoških, imunoloških i endokrinih faktora s kožom
Koža kao najveći organ tijela ima homeostatsku ulogu u balansu između unutrašnjeg i vanjskog svijeta. Među najpoznatijim i vrlo čestim psihosomatskim bolestima su psorijaza i atopijski dermatitis, seboreični dermatitis i acne te autoimune bolesti Alopecia areata i vitiligo. Dokazano je da su kod ovih upalnih i autoimunih oboljenja uključeni psihoneuroimunološki čimbenici.
Predispozicija za nastanak jednako je važna kao i sposobnost osobe i kompenzacijski mehanizmi koje osoba razvije tijekom života kako bi se nosila s poteškoćama ili stresom. Tu se uključuje i neuroendokrinološki sustav. Prvi odgovor na stres – akutne emocije poput straha ili ljutnje dovode do lučenja adrenalina i noradrenalina tzv. simpatičke ekscitiranosti. Oni će imati utjecaj na hipotalamus i ACTH sekreciju.
Kortikotropin ima centralnu ulogu u sekreciji kortizola – najvažnija uloga u stresnim situacijama. Raste razina aminokiselina, sekrecija masnih kiselina i produkcija glukoze. Kako će se situacija dalje odvijati, odnosno kakve će posljedice imati na razvoj oboljenja, nastanak ili pogoršanje, ovisit će o duljini trajanja stresa, vrsti stresa i samom odgovoru pacijenta na stres. Utjecaj cirkadijalnog ritma budnosti i spavanja također ima utjecaj na psihoneuroimunološke faktore nastanka kožnih oboljenja.
Ako vas muči pretjerano znojenje, obratite pažnju na bolesti s kojima može biti povezano
Na žalost, život u pandemiji uz druge stresore poput potresa, ne ide nam u prilog, a pojedinci se teško nose s novonastalom situacijom, što se manifestiralo brojnim pogoršanjima i novonastalim gore navedenim oboljenjima. Psihodermatologija kao važan dio dermatovenerološke struke je u ovim teškim vremenima ključna komponenta u rješavanju ove kompleksne problematike.
Foto: Shutterstock
