Unazad nekoliko godina razvojem tehnologije, pojavom tableta i pametnih telefona, sve češće se može primijetiti kako roditelji često, u želji da okupiraju i zabave svoje dijete, posežu za crtićima i igricama koji su danas dostupni u svako vrijeme na svakom mjestu. Odmah se postavlja pitanje koliko je to dobro a koliko štetno utječe na djetetov razvoj.
Negativne strane prekomjerne izloženosti djeteta animiranom sadržaju
Česta izloženost djeteta animiranom sadržaju manifestira se kao poteškoća u usmjeravanju pažnje na učitelja u školi. Povod toga je navika mozga na dobivanje brzih vizualnih stimulacija (tijekom gledanja crtića). Nadalje, djeca koja provode više vremena pred ekranom nego u razgovoru s roditeljima imaju veće šanse za razvijanjem poteškoća s prilagođavanjem na učenje auditivnim putem (slušanjem).
A. Bandura (1961.) navodi da djeca uče po modelu od roditelja, prijatelja, likova iz crtića, filmova i dr. Dijete opservira ponašanja koja manifestira okolina i potom ih imitira (i pozitivna i negativna). Veliki broj animiranih sadržaja ima negativan utjecaj, pokazuje nasilje, nerealna bića, stvari i pojave. Na taj način dijete rano stvara impresije onoga što vidi, a to u konačnici utječe na njegov pogled na svijet i ponašanja tijekom kasnijih razdoblja života. Djeca koja su u ranoj dobi bila izložena animiranom nasilju pokazivala su više agresivnih ponašanja u dječjoj i odrasloj dobi. Dijete od takvih sadržaja uči kako se na neprimjeren način rješavaju konflikti, npr. superheroj pretuče ili usmrti negativca i stvara nerealna razmišljanja, npr na životinju padne klavir i preživi.
Osim negativnih utjecaja na navedena područja razvoja djeteta, prekomjerno gledanje animiranih sadržaja može utjecati i na pretilost djece.
Tijekom gledanja navedenih sadržaja djeca često jedu grickalice, reklame su pretežito usmjerene na brzu hranu. Također, u navedenim situacijama djeca nemaju priliku za motoričke aktivnosti tijekom kojih bi sagorjeli unesene kalorije i ubrzali metabolizam.
Pozitivne strane animiranih sadržaja
Gledanje animiranih programa može imati i pozitivne strane, ako je izloženost umjerena i ako je programski sadržaj odabran i primjeren djetetovoj dobi. Neki sadržaji su edukativni i informativni te jasnije prikazuju određene procese koje je teže naučiti iz čitanja knjiga, npr. vrtlarstvo, kuhanje i sl.
- Neka istraživanja čak pokazuju bolje rezultate na testovima čitanja i matematike one djece koja su bila izložena edukativnim i nenasilnim programima u odnosu na djecu koja nisu.
- Djeca koja u ranijoj dobi gledaju informativne i edukativne programe pokazuju tendenciju gledanja sličnih sadržaja i u odrasloj dobi (Macbeth, 1996.)
- Stručnjaci sa Sveučilišta u Sieni smatraju da gledanje animiranih sadržaja može imati smirujući učinak na dijete koje se suočava s fizičkom boli ili stresom.
Dakle, crtići imaju svojih prednosti i mana i, kao u svemu, važno je biti umjeren i sadržaje prilagoditi dobi djeteta.
SAVJETI
- Najbolji od svih savjeta je: provodite kvalitetno vrijeme s vašim djetetom. Dijete najbolje uči kroz igru, aktivno istraživanje, manipuliranje i interakciju.
- Provodite što je više moguće vremena u interakciji s djetetom. Reagirajte na njegove, geste, grimase, zvukove.
- Zapamtite, niti jedan crtić ne može pružiti djetetu sve ono što Vi možete (glas, miris, dodir, reakcije).
- Ako želite stimulirati razvoj djetetovog mozga, čitajte mu.
- Gledanje animiranih sadržaja svedite na minimum.
- Izbjegavajte nasilne sadržaje.
- Tretirajte gledanje animiranih sadržaja kao privilegiju ili nagradu. Postavite granice i budite dosljedni.
- Nakon odgledanog sadržaja ugasite televizor.
- Obratite pažnju na sadržaj programa. Usmjerite se na one edukativne i koji promiču pozitivne vrijednosti poput empatije, odgovornosti, suradnje i sl.
- S obzirom da mlađa djeca ne razlikuju crtić od stvarnog svijeta i vjeruju da je ono njegov realan prikaz, komentirajte s djetetom što je tamo prikazano, a u stvarnosti nije tako.
- Potaknite dijete da bude aktivno tijekom gledanja crtića, neka pleše ili pjeva s glavnim likovima, komentira i prepričava što se događa. Pitajte ga za mišljenje, kako bi se on/ona snašao/la u toj situaciji ? Zašto se to dogodilo?.
- Nemojte stavljati televizor u dječju sobu.
- Istražite djetetove interese i jake strane (kreativnost, sport, društvene igre,…) i usmjerite ga prema njima.
- Naučite dijete igre koje ste Vi igrali dok ste bili njegove dobi.
IMAJTE NA UMU….
Nikada ništa ne može djetetu zamijeniti roditelja i od niti jedne aktivnosti nema veće koristi od kvalitetnog vremena provedenog sa svojim djetetom.
autor teksta: Željko Lešković, mag.rehab.educ., Kabinet Korneo
Foto: Shutterstock
