Zamislimo dva broda koji su po svemu istovjetni, jednako su građeni i imaju kvalitetnu posadu, a jedina razlika među njima je to što je na prvom brodu kapetan koji zna kamo se ide, a na drugom brodu kapetana nema.
Oba broda trebaju doći do otoka udaljenog 500 milja. Kolika je vjerojatnost da će prvi brod stići na svoj cilj? Vrlo velika; osim ako dođe do havarije ili neke druge nesreće, brod kojim upravlja kapetan koji zna kamo se ide, vrlo vjerojatno će doći do svog cilja. A kolika je vjerojatnost da će drugi brod, po svemu istovjetan, osim što na njemu nema kapetana, doći do cilja? Vjerojatnost je iznimno mala. Naime, posada broda neće moći procijeniti je li stigla do svog cilja ili nije; na svakom otoku na kojem zastanu, oni neće znati je li to cilj ili ne, stoga će izgubiti puno vremena na otocima koji nisu željeno odredište. Kao što kaže Mačak iz Alise u zemlji čudesa: Ako ne znaš kuda želiš stići, nije bitno kojim putem ideš. Vrijednosti nam, kao svjetionici, osvjetljavaju smjer kretanja kako bismo živjeli život koji želimo živjeti.
Psihološko zdravlje bi kod nekih moglo imati i teže posljedice od fizičkih simptoma zaraze
Što su vrijednosti
Vrijednosti su verbalni opisi onoga što nam je važno i čemu stremimo u svom životu. To su relativno stabilne orijentacije koje namjerno biramo i nisu određene osjećajima koji se mijenjaju iz trenutka u trenutak. Vrijednosti su važne jer usmjeravaju naše ponašanje tijekom dugih vremenskih perioda; osvještavanjem vrijednosti, postaje nam jasno koji su načini ponašanja za naš život korisni i poželjni, tj. koji obrasci ponašanja nam daju osjećaj smisla i svrhe. Život u skladu s vrijednostima nosi sa sobom jednu lijepu nus-pojavu: osjećaj sklada, sreće i unutarnjeg zadovoljstva.
Zašto je važno osvijestiti vlastite vrijednosti
Čak i kad su nam životne okolnosti teške, opterećeni smo ili se osjećamo preplavljeno, ako živimo u skladu s onim što nam je zaista važno, bit će nam lakše prebroditi teškoće i pronaći smisao i u njima. Viktor Frankl, otac logoterapije, koji je u drugom svjetskom ratu izgubio obitelj i bio zatvoren u koncentracijskom logoru, najbolje je to sažeo u citatu: “Život nikad nije nepodnošljiv zbog okolnosti, već samo zbog nedostatka smisla i svrhe.” Frankl je traženje smisla smatrao primarnom motivacijskom snagom u čovjeku. Njegova najpoznatija knjiga zove se Čovjekova potraga za smislom, a u njoj opisuje iskustva koja je proživio u logoru, te govori o vlastitom traženju smisla i nudi razloge za život, usprkos teškim okolnostima. Glavni uzrok brojnih bolesti Frankl vidi u pomanjkanju svrhe i smisla života, što uzrokuje nemir besciljnosti, besmisla i praznine. Pojašnjavanje vrijednosti pomaže nam da odredimo prema čemu se želimo kretati, umjesto da razmišljamo od čega se želimo udaljiti. Približavajući se svojim vrijednostima, bit će nam lakše odbaciti ponašanja koja nas udaljavaju od sadašnjeg trenutka, kao što su ovisnička, izbjegavajuća i ostala nekorisna ponašanja. Dakle, usmjeravamo se na ono nad čime imamo kontrolu – na promjenu svog vlastitog ponašanja kako bi ono odražavalo vrijednosti kojima težimo.
Koja je razlika između vrijednosti i ciljeva
Vrijednosti nam daju opći smjer u kojem želimo ići, a ciljevi su konkretne točke na tom putu. Nastavljajući na primjer s brodovima, „ići prema sjeveru“ bila bi vrijednost, a Lastovo à Korčula à Hvar à Brač su ciljevi – točke koje malo po malo vode prema sjeveru. Vrijednosti nikad u potpunosti ne dostižemo, one uvijek mogu biti vodič za naše buduće akcije, dok ciljeve možemo dostići i „prekrižiti“, dovršiti. Primjerice, „Biti dobar prijatelj“ je vrijednost, a ciljevi koji vode prema toj vrijednosti su „Posjetiti prijatelja u bolnici“, „Kupiti lijep poklon prijatelju za rođendan“ i sl.
Kako odrediti vlastite vrijednosti
Vrijednosti je najbolje odrediti prema životnim područjima. Važno je pri određivanju vrijednosti usmjeriti se na ono nad čime imamo utjecaj – na vlastito ponašanje. Primjerice, pri pojašnjavanju vrijednosti u različitim vrstama odnosa, važno je usmjeriti se na to kako se mi želimo ponašati u nekom odnosu, a ne na koji način želimo da se druga osoba u tom odnosu ponaša. Primjerice, naše vrijednosti u području odnosa mogu biti „iskrenost, autentičnost, pouzdanost“, što znači da mi prema drugima želimo biti iskreni, autentični i pouzdani, neovisno o tome kako se druge osobe prema nama ponašaju. Pri identifikaciji vrijednosti, možete si postaviti pitanja kao što su: “Kada nitko ne bi znao što ćete ovdje napisati, što biste napisali?”, “Koliko je ono što ste identificirali kao vrijednost zaista vaša autentična vrijendosti, a koliko nešto što mislite da bi vaši roditelji, crkva, društvo htjeli da napišete?”. Primjerice, kad razmišljate o području zdravlja, možete se zapitati: Kako biste željeli brinuti za svoje tijelo i psihu? U području bliskih odnosa, možete se zapitati: Kako se želite ponašati prema osobama koje su vam bliske? Kako želite iskazivati bliskost, koje osobne kvalitete donijeti u taj odnos?
Neka od temeljnih životnih područja za određivanje vrijednosti su: bliski odnosi, roditeljstvo, obrazovanje/učenje, prijatelji/društveni život, zdravlje, duhovnost, društvena zajednica, rekreacija/slobodno vrijeme te posao/karijera. Za svako od područja korisno je odrediti koliko vam je to područje važno (primjerice na skali od 1 do 10) te koliko su trenutno svakodnevne akcije koje poduzimate u skladu s vrijednostima koje ste naveli za svako pojedino područje (također na skali od 1 do 10). Na taj način dobit ćete bolji uvid u to u kojim područjima živite na način koji nije u skladu s vašim vrijednostima.
Određivanje ciljeva, akcija i prepreka
Nakon što ste identificirali vlastite vrijednosti, korisno je postaviti nekoliko ciljeva u svakom od životnih područja koji vas, malo po malo, vode prema životu u skladu s vrijednostima. Ciljevi su specifični i ostvarivi ishodi koje osoba može postaviti u svrhu usmjeravanja svog ponašanja u skladu s vrijednostima. Akcije su manji koraci koje možemo poduzeti kako bismo ispunili te ciljeve. Važno je imati na umu i prepreke koje se mogu pojaviti pri ostvarivanju planiranih akcija.
Kakvi bi trebali biti ciljevi?
Čak i mali ciljevi imaju smisla, ako su u skladu s vašim vrijendostima. Sađenjem sjemena posvećenog djelovanja moguće je vidjeti mala postepena približavanja vrijednostima. Plodovi ovih akcija možda neće biti odmah vidljivi, ali kao što je to slučaj i s vrtom, naporan rad posvećenosti i njegovanja malog sjemena isplatit će se nakon nekog vremena. Za svako životno područje može se odrediti nekoliko ciljeva, a za svaki cilj po nekoliko korisnih akcija. Identificiranje prepreka vrlo je korisno jer će nam pomoći će da ih uspješnije savladamo kad naiđemo na njih.
MUDRO – akronim koji nas podsjeća kakvi su dobri ciljevi:
1. Mjerljivi – Možete li procijeniti jeste li uspjeli ostvariti cilj?
2. Uvremenjeni – Koji je rok za ostvarivanje Vašeg cilja?
3. Dostižni – Možete li ispuniti taj cilj?
4. Relevantni – Je li cilj u skladu s Vašim vrijednostima i potrebama?
5. Određeni – Što sve taj cilj uključuje?
Primjer identificiranja vrijednosti, ciljeva, akcija i prepreka
Životno područje: Zdravlje
Vrijednost: Važno mi je paziti na svoje zdravlje, biti aktivna, fleksibilna, snažna.
Cilj 1: Uvest ću tjelesnu aktivnost u svoj svakodnevni život kako bi moje tijelo imalo više energije i snage za životne izazove.
Akcija 1: Svako jutro kad se probudim, odvježbat ću 15 minuta kako bih pripremila svoje tijelo na dan koji slijedi.
Akcija 2: Dva puta tjedno (ponedjeljkom i četvrtkom) ići ću na tečaj plesa.
Kad smo postavili željene ciljeve i akcije, pokušajmo predvidjeti potencijalne prepreke. To su u principu one stvari koje su nas u prošlosti sprječavale da ispunimo svoje ciljeve. Prepreke mogu biti vanjske i unutarnje. Vanjske prepreke zahtjevaju identifikaciju dodatnih akcija koje se mogu poduzeti kako bi se uspješno ispunio željeni cilj. Primjerice, za Akciju 1 identificirali smo kao potencijalnu prepreku nedostatak vremena ujutro prije posla kako bi se stiglo odvježbati. Stoga će dodatna akcija biti namještanje budilice 15 minuta ranije kako bismo stigli odvježbati. Unutarnja prepreka mogla bi biti nevoljkost ustajanja unatoč tome što budilica zvoni, praćena mislima poput: “Još samo 5 minuta. Vježbala sam jučer i prekjučer, pa što ako danas propustim”. Za prevladavanje unutrašnjih prepreka važno je osvjesiti ih, sjetiti se vrijednosti koje smo identificirali, primijetiti sabotirajuće misli kad se pojave i odlučiti, unatoč mislima koje nas “nagovaraju” da odustanemo, odraditi trening kako smo planirali. Postoji mnoštvo tehnika defuzije, tj. prevladavanja sabotirajućih misli, o kojima ćemo više pričati u sljedećem broju časopisa.
Budite fleksibilni
Ako ste odredili vrlo specifične akcije koje vas vode ka određenom cilju, važno je da ostanete fleksibilni kako biste ih mogli prilagoditi bez osuđivanja ukoliko se dogode promjene u okolnostima koje niste očekivali. Iako nekad može izgledati kao da ne napredujete, uzmite u obzir metaforu vožnje bicikla uz planinu: ako vozimo uz naročito tešku stazu, ponekad je potrebno da se vratimo prema donjem dijelu planine da nađemo novu stazu, umjesto da uporno nastavimo stazom koja je nesigurna ili neprohodna. Djelotvornost bilo koje akcije ne mjeri se isključivo u jednom trenutku, već se uzima u obzir približava li nas ona dugoročno ili udaljava od odabranih vrijednosti.
Što nas je naučila izolacija? Napokon smo posložili prioritete i naučili cijeniti važne stvari
Foto: Shutterstock
