O. K. je ne biti O. K. – vodič u izdanju Školske knjige za postizanje dobrobiti, brigu o sebi i mentalno zdravlje pruža potporu i prepun je ideja koje će ti pomoći da se osjećaš sretno i zdravo.
Kao što su svi već vjerojatno primijetili, kad te tko pita kako si, odgovaraš s „dobro”, „izvrsno” ili „nije loše”. Katkad se doista i osjećaš dobro i to je izvrsno – ali što odgovoriti ako se ne osjećaš osobito dobro? Kažeš li da je tako ili to skrivaš? Ako se osjećaš dobro, „O. K. sam” je istinit odgovor – ali ako se ne osjećaš dobro i nije ti lako, skrivanje osjećaja neće ti pomoći.
Svi moramo zapamtiti da je O. K. ne biti O. K. Nije O. K. skrivati brige i prestati paziti na mentalno zdravlje.
U ovoj knjizi Tine Rae i Jessice Smith mladi mogu istražiti neke poteškoće s kojima se možemo suočavati, uključujući česte probleme vezane za mentalno zdravlje među kojima su stres i tjeskoba, problemi vezani za vlastitu percepciju tijela te poremećaji u prehrani.
Pozitivni i negativni aspekti društvenih mreža – što mislite kojih je više?
Osim što ćeš podignuti svijest o uobičajenim poteškoćama povezanima s pitanjima mentalnog zdravlja poput tjeskobe i depresije, čitanjem ove knjige spoznat ćeš i određene savjete, trikove i ideje za unaprjeđenje mentalnog zdravlja i njegova održavanja.
Donosimo ulomak iz knjige koji se odnosi na tjeskobu i zabrinutost:
TJESKOBA I ZABRINUTOST
Kao što povremeno svi osjećamo pojačan stres, tako se katkad svi osjećamo i tjeskobno – i to je O. K.! Ipak, treba pronaći ravnotežu i način za upravljanje zabrinutošću kako bismo izbjegli osjećaj potpune obuzetosti i preplavljenosti.
ŠTO JE TJESKOBA?
Tjeskoba je uobičajena reakcija na prijetnju, a obuhvaća tjelesne, emocionalne i mentalne reakcije među kojima su porast razine adrenalina, osjećaj zabrinutosti i zbunjenosti, misli o opasnosti i zamišljanje katastrofalnih ishoda. Uobičajena nam razina tjeskobe može pomoći da budemo usredotočeniji i motiviraniji te da učinkovitije rješavamo probleme. No neprestana i/ili visoka razina tjeskobe može značiti da proživljavamo stalan fizički osjećaj panike pa pokušavamo izbjegavati sve što može izazvati tjeskobu, primjerice, samoću, odlazak u školu ili govorenje pred skupinom ljudi.
KAKO TJESKOBA IZGLEDA I KAKO SE ZBOG NJE OSJEĆAMO?
Zbog zabrinutosti prouzročene određenim situacijama možeš se osjećati tjeskobno te zapaziti neke od ovih znakova:
- ubrzan rad srca
- znojenje ili bljedilo
- osjećaj uzrujanosti, nervoze, ljutnje ili razdražljivosti
- osjećaj da će se nešto strašno dogoditi
- suha usta ili grlo
- bol u mišićima ili glavobolja
- osjećaj umora ili nedostatak energije
- loša probava – bol u trbuhu, problemi s crijevima
- problemi s koncentracijom, grozničavo razmišljanje
- problemi sa spavanjem.
Što je više tjeskobe, više je zabrinutosti, a time i još više tjeskobe… No postoje savjeti koje možemo slijediti kako bismo prekinuli taj začarani krug i pobijedili brige.
Slijedi nekoliko savjeta kojima možeš nadvladati brige
1. SAVJET – PRIMIJETI!
Osjećaš li spomenute znakove tjeskobe ili spoznaješ da razmišljaš negativno, osvijesti tu spoznaju.
2. SAVJET – STANI!
Kad primijetiš da se brineš, u sebi reci „stani”. Pokušaj razmišljati o čemu drugome ili raditi nešto što će zaokupiti tvoje misli, primjerice, čitaj ili kuhaj.
3. MAKNI SE!
Ako te situacija zabrinjava ili uzrujava, pokušaj otići – barem na minutu.
4. VRIJEME ZA BRIGU.
Svaki dan pronađi od 5 do 10 minuta „vremena za brigu”. Ako se počneš zabrinjavati u vrijeme dok obavljaš druge aktivnosti, prestani i razmišljaj o tome tijekom vremena za brigu.
5. RAZGOVOR SA SOBOM.
Ako se neprestano brineš zbog istog problema, primjerice „nikomu se neću svidjeti u novoj školi”, zapiši na papir suprotnu, „pozitivnu” misao o tome primjeru – „svidjet ću se ljudima, ja sam dobra osoba”. Kad se počneš brinuti zbog prve misli, u sebi izreci onu drugu,
pozitivnu.
Ne zaboravi potražiti pomoć ako imaš dojam da tjeskoba postaje problem i da preuzima nadzor nad tvojim životom. Liječnik te može savjetovati ili ti ponuditi potporu stručnog savjetnika.
Kako funkcionira mozak tinejdžera? Ovo će htjeti pročitati svi – i roditelji i djeca
M. P.
Foto: Shutterstock
