Prepoznajte 10 simptoma tjeskobe i naučite kako prekinuti začarani krug

Tjeskoba, anksioznost

O. K. je ne biti O. K. – vodič u izdanju Školske knjige za postizanje dobrobiti, brigu o sebi i mentalno zdravlje pruža potporu i prepun je ideja koje će ti pomoći da se osjećaš sretno i zdravo.

Kao što su svi već vjerojatno primijetili, kad te tko pita kako si, odgovaraš s „dobro”, „izvrsno” ili „nije loše”. Katkad se doista i osjećaš dobro i to je izvrsno – ali što odgovoriti ako se ne osjećaš osobito dobro? Kažeš li da je tako ili to skrivaš? Ako se osjećaš dobro, „O. K. sam” je istinit odgovor – ali ako se ne osjećaš dobro i nije ti lako, skrivanje osjećaja neće ti pomoći.

Svi moramo zapamtiti da je O. K. ne biti O. K. Nije O. K. skrivati brige i prestati paziti na mentalno zdravlje.

U ovoj knjizi Tine Rae i Jessice Smith mladi mogu istražiti neke poteškoće s kojima se možemo suočavati, uključujući česte probleme vezane za mentalno zdravlje među kojima su stres i tjeskoba, problemi vezani za vlastitu percepciju tijela te poremećaji u prehrani.

Pozitivni i negativni aspekti društvenih mreža - što mislite kojih je više?

Osim što ćeš podignuti svijest o uobičajenim poteškoćama povezanima s pitanjima mentalnog zdravlja poput tjeskobe i depresije, čitanjem ove knjige spoznat ćeš i određene savjete, trikove i ideje za unaprjeđenje mentalnog zdravlja i njegova održavanja.

Donosimo ulomak iz knjige koji se odnosi na tjeskobu i zabrinutost:

TJESKOBA I ZABRINUTOST

Kao što povremeno svi osjećamo pojačan stres, tako se katkad svi osjećamo i tjeskobno – i to je O. K.! Ipak, treba pronaći ravnotežu i način za upravljanje zabrinutošću kako bismo izbjegli osjećaj potpune obuzetosti i preplavljenosti.

ŠTO JE TJESKOBA?

Tjeskoba je uobičajena reakcija na prijetnju, a obuhvaća tjelesne, emocionalne i mentalne reakcije među kojima su porast razine adrenalina, osjećaj zabrinutosti i zbunjenosti, misli o opasnosti i zamišljanje katastrofalnih ishoda. Uobičajena nam razina tjeskobe može pomoći da budemo usredotočeniji i motiviraniji te da učinkovitije rješavamo probleme. No neprestana i/ili visoka razina tjeskobe može značiti da proživljavamo stalan fizički osjećaj panike pa pokušavamo izbjegavati sve što može izazvati tjeskobu, primjerice, samoću, odlazak u školu ili govorenje pred skupinom ljudi.

KAKO TJESKOBA IZGLEDA I KAKO SE ZBOG NJE OSJEĆAMO?

Zbog zabrinutosti prouzročene određenim situacijama možeš se osjećati tjeskobno te zapaziti neke od ovih znakova:

  1. ubrzan rad srca
  2. znojenje ili bljedilo
  3. osjećaj uzrujanosti, nervoze, ljutnje ili razdražljivosti
  4. osjećaj da će se nešto strašno dogoditi
  5. suha usta ili grlo
  6. bol u mišićima ili glavobolja
  7. osjećaj umora ili nedostatak energije
  8. loša probava – bol u trbuhu, problemi s crijevima
  9. problemi s koncentracijom, grozničavo razmišljanje
  10. problemi sa spavanjem.

Što je više tjeskobe, više je zabrinutosti, a time i još više tjeskobe... No postoje savjeti koje možemo slijediti kako bismo prekinuli taj začarani krug i pobijedili brige. 

Slijedi nekoliko savjeta kojima možeš nadvladati brige

1. SAVJET – PRIMIJETI!

Osjećaš li spomenute znakove tjeskobe ili spoznaješ da razmišljaš negativno, osvijesti tu spoznaju.

2. SAVJET – STANI!

Kad primijetiš da se brineš, u sebi reci „stani”. Pokušaj razmišljati o čemu drugome ili raditi nešto što će zaokupiti tvoje misli, primjerice, čitaj ili kuhaj.

3. MAKNI SE!

Ako te situacija zabrinjava ili uzrujava, pokušaj otići – barem na minutu.

4. VRIJEME ZA BRIGU.

Svaki dan pronađi od 5 do 10 minuta „vremena za brigu”. Ako se počneš zabrinjavati u vrijeme dok obavljaš druge aktivnosti, prestani i razmišljaj o tome tijekom vremena za brigu.

5. RAZGOVOR SA SOBOM.

Ako se neprestano brineš zbog istog problema, primjerice „nikomu se neću svidjeti u novoj školi”, zapiši na papir suprotnu, „pozitivnu” misao o tome primjeru – „svidjet ću se ljudima, ja sam dobra osoba”. Kad se počneš brinuti zbog prve misli, u sebi izreci onu drugu,
pozitivnu.

Ne zaboravi potražiti pomoć ako imaš dojam da tjeskoba postaje problem i da preuzima nadzor nad tvojim životom. Liječnik te može savjetovati ili ti ponuditi potporu stručnog savjetnika. 

Kako funkcionira mozak tinejdžera? Ovo će htjeti pročitati svi - i roditelji i djeca

M. P.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!