Sklonost ranom buđenju mogla bi biti nasljedno uvjetovana, smatraju znanstvenici
Pitate se zašto se ukućani sretno bude u 6, popiju kavu, skuhaju ručak, dok se vi još niste uspjeli izvući iz kreveta? Razlog bi mogao ležati u činjenici što imaju DNK neandertalaca, kažu znanstvenici.
Podrijetlo ljudi može se pratiti unatrag 300.000 godina, kada su se naši preci iz Afrike preselili na sjever te križali s neandertalcima. Tragovi njihova DNK mogu se pronaći kod današnjih ljudi.
Želite bolji san, bolje raspoloženje i bolji seks? Smanjite kalorije!
Znanstvenici koji su uspoređivali drevnu DNK s genetikom modernih ljudi otkrili su iznenađujući trend. Od preostalih neandertalskih gena mnogi utječu na tjelesni sat, povećavajući sklonost da se bude jutarnja osoba, rekao je glavni autor studije John Capra, epidemiolog sa Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu.
Neandertalci su živjeli na višim geografskim širinama od naših predaka koji su migrirali iz Afrike – dalje od ekvatora, s dužim danima ljeti i kraćim zimi.
Gen koji tjera ljude da rano ustaju vjerojatno omogućuje brže usklađivanje cirkadijalnog sata s promjenjivim sezonskim obrascima svjetla, tako da su neandertalci mogli maksimalno iskoristiti dnevno svjetlo za lov, rekao je dr. Capra, a prenosi Sky News.
Istraživači su htjeli vidjeti postoji li genetski razlog za razlike u cirkadijalnom ritmu između neandertalaca i modernih ljudi te su pronašli 16 varijanti povezanih s većom sklonošću ranom ustajanju. Sumnjali su da su ‘križanjem’ neandertalaca i predaka modernih ljudi, današnji ljudi mogli naslijediti neandertalske “cirkadijalne varijante”.
Kako bi to testirali, znanstvenici su analizirali genetiku nekoliko stotina tisuća ljudi iz UK Biobanke ti pronašli mnoge varijante koje utječu na preferencije spavanja.
Ginekologinja savjetuje kako poboljšati plodnost
Najupečatljivije je to što su otkrili da ove varijante dosljedno povećavaju sklonost ranom ustajanju, rekli su istraživači.
Ta saznanja u skladu su s onim što je pronađeno kod drugih životinja koje su se prilagodile životu na visokoj geografskoj širini, kao što su to učinili neandertalci. Studija je objavljena u časopisima Genome Biology and Evolution.
N. M.
