Svake 3 sekunde netko na svijetu oboli od demencije. Budući da se napredovanje demencije može usporiti u najranijim fazama, istraživači rade na alatima za predviđanje demencije. Znanstvenici su sada identificirali 11 proteina koji se mogu koristiti kao biomarkeri za predviđanje demencije 15 godina prije dijagnoze.
Trenutačno ne postoji lijek za demenciju. Međutim, postoje načini na koje liječnici mogu pomoći usporiti napredovanje bolesti kada se otkrije u najranijim fazama.
Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Warwick u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sveučilišta Fudan u Kini identificirala je 11 proteina koji se mogu koristiti kao biomarkeri za predviđanje demencije 15 godina prije dijagnoze. Studijski rad objavljen je u časopisu Nature Aging.
Korištenje krvnih proteina kao biomarkera
Prema prof. Jianfeng Fengu glavnom autoru ove studije, fokus na proteine proizašao je iz njihovih prethodnih istraživanja.
Proteini su mnogo pouzdaniji od čistog genetskog pristupa koji koristi samo gene ili SNP-ove (polimorfizam jednog nukleotida), rekao je prof. Feng za Medical News Today.
Ovo nije prva studija koja proučava korištenje proteina kao biomarkera za ranu dijagnozu demencije. Studija objavljena u lipnju 2023. identificirala je protein NPTX2 kao potencijalni biomarker za Alzheimerovu bolest, koja je najčešći tip demencije.
A istraživanje objavljeno u listopadu 2021. izvijestilo je da se krvni proteini zvani mikroRNA mogu koristiti za prepoznavanje rizika od rane Alzheimerove bolesti.
Predviđanje demencije 15 godina prije dijagnoze
Prof. Feng i njegov tim analizirali su uzorke krvi više od 52.000 odraslih osoba bez demencije iz UK Biobank. Ovi uzorci krvi prikupljeni su između 2006. i 2010. i zamrznuti.
Od ožujka 2023., 1417 ljudi koji su dali uzorke krvi razvilo je demenciju. Koristeći AI strojno učenje, istraživači su identificirali 11 specifičnih proteina pronađenih u uzorcima krvi ljudi koji su razvili demenciju.
Ovih 11 proteina je zatim spojeno u proteinski panel. Prema istraživačima, kada su također uključili tradicionalne čimbenike rizika od demencije kao što su dob, spol, razina obrazovanja i genetika, mogli su predvidjeti vjerojatnost razvoja demencije kod osobe do 15 godina prije dijagnoze s više od 90% točnosti.
Istraživači su izjavili da tih 11 proteina mogu ponuditi nove terapeutske ciljeve za lijekove protiv demencije. Osim toga, vjeruju da bi ova ploča za predviđanje mogla biti važan alat za probir srednjih i starijih osoba koje su pod visokim rizikom od demencije.
Ovaj bi se model mogao neprimjetno integrirati i koristiti kao alat za pregled od strane liječnika opće prakse, kaže prof. Feng.
Na pitanje koliko brzo možemo očekivati test za ranu dijagnozu demencije na temelju ovih proteinskih biomarkera, odgovorio je da bi, optimistički gledano, mogao biti dostupan za pola godine.
Lijekovi za erektilnu disfunkciju mogli bi pomoći u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti
Važnost rane dijagnoze
Rani pristup novim intervencijama za demenciju, godinama prije dijagnoze, ključ je potencijalnog usporavanja napredovanja bolesti. Liječenje pojedinaca u ovoj ranoj fazi, kada je vjerojatno da će bolje reagirati na terapiju, može značajno poboljšati njihovu dugoročnu kvalitetu života i kognitivne ishode, komentirala je dr. Jennifer Bramen, viša znanstvena znanstvenica na Pacific Neuroscience Institute u Santa Monici.
Mnoge demencije počinju na neurofiziološkoj razini mnogo godina, ako ne i desetljeća, prije kliničkih manifestacija simptoma poput kognitivnog pada ili promjene ponašanja. To znači da, u vrijeme kad vidimo kliničke simptome demencije, mreže moždanih stanica su opustošene procesom bolesti, a značajna promjena tijeka je iznimno izazovna. Što ranije znamo tko će razviti podtipove demencije, to prije možemo ponuditi intervenciju i bolji su dugoročni ishodi. Tada ćemo imati moć suzbiti neurodegeneraciju u korijenu, dodala je neuropsihologinja dr. Karen D. Sullivan.
H. A.
