Arterijsku hipertenziju u djece važno je što ranije otkriti i početi liječiti kako bi se spriječio razvoj oštećenja organa koji su hipertenzijom najviše ugroženi (srčano-žilni sustav, bubreg, oko i mozak) te spriječile brojne moguće komplikacije u odrasloj dobi.
Da bi se to postiglo potrebno je krvni tlak održavati ispod 90. centile za dob, spol i tjelesnu visinu u djece do 15. godine (za svako dijete gornja granica normalnih vrijednosti tlaka određuje se individualno) te ispod 130/85 mmHg u adolescenata od 16 godina i starijih.
Pristup liječenju hipertenzije u djece ovisi o uzroku i težini hipertenzije.
Liječenje arterijske hipertenzije može biti nemedikamentozno (bez korištenja lijekova) i medikamentozno (uzimanjem antihipertenziva – lijekova za snižavanje tlaka).
Arterijsku hipertenziju u djece i mladih potrebno je što ranije otkriti kako bi se spriječilo oštećenje brojnih organa, prvenstveno srca i krvnih žila, bubrega, oka i mozga.
Znate li zašto imate visoki tlak? Liječnici naveli krivce, a na prvom mjestu nisu vaši geni
Nemedikamentozno liječenje čini temelj liječenja svakoga oblika arterijske hipertenzije u svim dobnim skupinama. U njegovo provođenje važno je uključiti cijelu obitelj jer takav pristup povećava uspjeh ovih mjera. Nemedikamentozno liječenje uključuje niz mjera čiji je cilj promjena životnih navika tj. usvajanje zdravih prehrambenih navika, regulacija tjelesne mase (težine) kod pretilih, adekvatna tjelesna aktivnost i kontrola stresa.
Jedan od glavnih čimbenika prehrane koji nepovoljno djeluju na krvni tlak je prekomjeran unos kuhinjske soli. Najveći izvor soli u prehrani djece i mladih su pekarski proizvodi, „brza hrana“, grickalice i suhomesnati proizvodi te bi ih trebalo konzumirati što manje. Dijete bi u prvoj godini života trebalo unijeti manje od 1 grama soli dnevno, u dobi 1-3 godine do 2 grama, od 4 do 6 godina do 3 grama soli, a nakon 7 godine do najviše 5 grama soli dnevno. Za ilustraciju, prosječan slani perec ili klipić kupljen u pekari može sadržavati više od 1 gram soli. Važna prehrambena mjera je i izbjegavanje zasićenih masnoća i hrane s puno šećera, što se osobito odnosi na sokove. Poželjno je jesti što više svježeg voća i povrća, mliječne proizvode, mlada mesa kao i integralne žitarice, a žeđ tažiti vodom.
Temelj liječenja arterijske hipertenzije čine promjene životnih navika koje uključuju smanjenje unosa kuhinjske soli, svakodnevnu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne mase.
Tjelesna aktivnost povoljno djeluje na zdravlje pa tako i na krvni tlak. Suvremeni način života s malo kretanja pridonosi porastu tjelesne mase, a s druge strane izostaje povoljan učinak tjelovježbe na tlak. Poznato je da pri samom vježbanju dolazi do kratkotrajnoga porasta tlaka, no kako aktivnost odmiče tlak se normalizira i na dulji rok snižava u osoba koje su prije perioda vježbanja imale povišen tlak. Za djecu u dobi od 5 do 17 godina savjetuje se barem 60 minuta tjelesne aktivnosti umjerenoga do snažnog intenziteta dnevno. Ne preporuča se dizanje utega i izometričke vježbe zbog kratkotrajnih, naglih skokova tlaka.
Prekomjerna tjelesna masa danas je čimbenik koji najviše utječe na pojavu arterijske hipertenzije u djece pa je njena normalizacija ključna za regulaciju krvnoga tlaka. Bitno je da pad u tjelesnoj masi bude postupan od oko 1-2 kg mjesečno uz redoviti liječnički nadzor. Kod mlađe djece uglavnom je dovoljno održavanje tjelesne mase uz rast djeteta sve dok se ne postigne optimalna tjelesna masa u odnosu na tjelesnu visinu.
Stres je postao sastavni dio suvremenoga života. Stoga djeci s povišenim tlakom savjetujemo pronaći neku aktivnost koja ih opušta (npr. slušanje glazbe, čitanje, šetnja u prirodi).
U slučaju kad ove mjere nisu dostatne za kontrolu tlaka potrebno je primijeniti lijekove. Njih također koristimo kod teške hipertenzije, hipertenzije koja je praćena simptomima ili hipertenzije koja je posljedica neke druge bolesti.
U djece se koriste iste skupine lijekova za hipertenziju kao i u odraslih, ali u dozi prilagođenoj njihovoj dobi. To su ACE-inhibitori, antagonisti angiotenzinskih receptora (ARB), blokatori kalcijevih kanala, beta-blokatori i diuretici. Medikamentozno liječenje arterijske hipertenzije treba prepustiti specijalistima pedijatrije s iskustvom bavljenja arterijskom hipertenzijom u djece koji će temeljem pregleda, nalaza pretraga, vrijednostima arterijskoga tlaka, dobi djeteta i ostalim čimbenicima odlučiti o vrsti i dozi lijeka.
Autorica: Prim. dr. sc. Bernardica Valent Morić, dr.med.
Foto: Shutterstock
