Radi se o preventivnim pregledima kojima se dobiva uvid u zdravstveno stanje organizma s ciljem ranog otkrivanja zdravstvenih tegoba i bolesti.
U našoj populaciji ne postoji navika obavljanja redovitih sistematskih pregleda, ali značaj takvih pregleda je nemjerljiv. Namijenjeni su ljudima bez zdravstvenih tegoba koji se osjećaju zdravo, ali upravo kroz takve preglede mogu se uočiti i otkriti počeci bolesti ili otkriti čimbenici rizika nekih bolesti.
Preporuka je da se sistematski pregledi rade jednom godišnje. Prijelomna dob za sistematske preglede ne postoji, pregledima podliježu razne dobne skupine i ovisno o tome se planira opseg pretraga. Sadržaj sistematskog pregleda u osnovi čine: laboratorijske pretrage krvi i urina (kompletna krvna slika, serumsko željezo, šećer, jetreni enzimi, bubrežni parametri, masnoće, hormon štitnjače, te tumorski marker prostate PSA kod muškaraca iznad 45 g.), ultrazvučni pregled trbušnih organa koji uključuje i pregled prostate kod muškaraca, ultrazvuk štitnjače, ultrazvuk dojki kod žena, mamografija ovisno o dobi, EKG, te pregled interniste koji na kraju obavi razgovor, proanaliziraju se učinjene pretrage. Obzirom na dob, spol, obiteljsku anamnezu, eventualne neke ranije bolesti, preporuča se daljnja obrada ili liječenje. Sistematski pregledi obično uključuju i pregled okuliste, te ginekološki pregled kod žena.
Kako vam psiholozi mogu pomoći da živite bolji život – sve što trebate znati
Današnji ubrzan način života, stres, neadekvatne i neredovita prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje – čimbenici su za pojavu kroničnih bolesti koje se u stalnom porastu, a to su: povišen krvnih tlak, šećerna bolest, povišene masnoće, prekomjerna tjelesna težina, što sve dovodi do oštećenja krvnih žila, češće pojave cerebrovaskularnih inzulta, infarkta miokarda, te oštećenja srca, stoga se na sistematskim pregledima posebna pažnja posvećuje bolestima srca i krvnih žila, metaboličkim bolestima i malignim bolestima.
Kod novootkrivenih patoloških stanja-bolesti, svakom pojedinačno se objasni o kakvim se bolestima radi (povišen krvni tlak, šećer, lipidi), ukažu moguće posljedice neliječenja postojećeg stanja, dade se savjet o promjeni načina prehrane, potrebi redovite samokontrole i redovite liječničke kontrole.
Veliki značaj sistematski pregledi imaju u otkrivanju malignih bolesti za koje je jako važno da se otkriju u što ranijoj fazi dok bolest nije uznapredovala.
Zato je potrebno redovito raditi UZV dojki kod žena, kod muškaraca iznad 45.g. života PSA (tumorski marker prostate) i UZV prostate, kontrolirati stolicu na okultno krvarenje kod osoba iznad 50 g., redovito obavljati pregled madeža cijelog tijela, mjerenje gustoće kostiju kod žena, pregled štitnjače…
1. UZV dojki
UZV dojki je neinvazivna dijagnostička metoda koja uz pomoć ultrazvučnih valova daje podatke o građi, odnosno strukturi dojke i struktura u pazušnoj jami i od neprocjenjive je važnosti u diferencijaciji između solidnih i cističnih promjena, kao i za razjašnjenja opipljivih kvržica u dojci.
Ovaj pregled može pokazati normalno tkivo dojke, a njime se mogu otkriti i dobroćudne promjene kao što su jednostavne ciste koje ne stvaraju simptome bolesti i koje ne nalažu nikakav daljnji tretman osim redovitog praćenja. Preporuka je raditi ultrazvuk obavezno jednom godišnje, a za osobe s obiteljskom anamnezom ili nekim simptomima i promjenama – i češće.
1a. Određivanje PSA
Određivanje PSA preporučuje se kao screening metoda jedanput godišnje kod muškaraca iznad 45 godina starosti. Iznimno kod muškaraca s obiteljskom anamnezom (poviješću karcinoma prostate u obitelji) kontrola PSA preporuča se i ranije. Uz kontrolu PSA vrijednosti vrlo je bitno obavljati redovno i ultrazvuk prostate, kojom prilikom se mjeri veličina prostate, procjenjuje se struktura prostate te eventualne abnormalnosti.
2. Test na okultno krvarenje u stolici
Test na okultno krvarenje u stolici trebao bi biti uključen u redoviti godišnji sistematski pregled u svrhu prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Ovaj test pokazuje krvarenje iz probavnog trakta, iako nije vidljivo golim okom. Redovita testiranja smanjuju smrtnost od kolorektalnog karcinoma. Preporučuje se svim osobama koje su starije od 50 godina, a oni koji u obiteljskoj anamnezi imaju potvrđen karcinom debelog crijeva trebali bi godišnje ovaj test raditi nakon navršene četrdesete godine.
3. Pregled štitnjače
Pregled štitnjače (UZV i hormonalni status) veoma je važan u sklopu sistematskog pregleda jer je štitnjača žlijezda koja regulira mnoge procese u organizmu, disfunkcija štitnjače dovodi do brojnih zdravstvenih tegoba i narušavanja kvalitete života. Ponekad UZV štitnjače može biti uredan, a nalaz hormona patološki; može biti i obrnuto: uredan nalaz hormona ne garantira da nema promjena na štitnjači (od raznih cista, nadoznih promjena, ali i dosta često asimptomatski maligni procesi štitnjače). Zato je uvijek potrebno uz UZV štitnjače učiniti i centralni hormon TSH.
4. Mjerenje gustoće kostiju
Denzitometrija vrlo je važna pretraga naročito za žene u menopauzi, zbog pojave smanjenja gustoće kostiju – osteopenija i osteoporoza. Ovom pretragom procjenjuje se mineralni sadržaj u kostima, a temeljem toga izračunava se mineralna gustoća za procjenu čvrstoće kostiju.
5. Kolonoskopija
Nakon 45. godine života preporuča se učiniti pregled debelog crijeva – kolonoskopiju i pregled gornjeg dijela probavnog sustava – gastroskopiju. Navedene preglede preporuča se učiniti i ranije kod osoba čiji su članovi obitelji bolovali od kolorektalnog karcinoma ili karcinoma želuca.
6. Pregled madeža
Madeži su dobroćudne promjene na koži, no mogu prijeći u opasni maligni melanom koji je u porastu. Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe mogu biti znaci melanoma. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati madeže jednom godišnje kod dermatologa, a samopregled kože treba provoditi jednom mjesečno.
Kako se pripremiti za sistematski pregled?
Posebna priprema za sistematski pregled nije potrebna, potrebno je ujutro doći natašte radi vađenja krvi i ultrazvučnog pregleda abdomena, dan ranije ne jesti hranu koja napuhuje, a ako se pregled obavlja poslije podne, ne jesti 5-6 sati prije dolaska. Redovitim sistematskim pregledima cilj je sačuvati zdravlje, kvalitetu života svakog pojedinca, a u slučaju pojave bolesti što ranije otkriti i započeti liječenje. Zdravlje je najveće bogatstvo zato budimo odgovorni prema sebi, obitelji, zajednici i neka redoviti sistematski pregledi postanu sastavni dio vašeg života.
Neurologinja upozorava zbog kojih 10 bolesti joj najčešće dolaze pacijenti
Autor: Vlasta Miholić-Marić, dr.med., spec. interne medicine, gastroenterolog, Zdravstveni centar Novamed
Foto: Shutterstock
