Kada kod depresije pomaže psihoterapija, a kada lijekovi? Ovisi o simptomima

depresija

Depresija je bolest koja u današnje vrijeme pogađa sve veći broj ljudi. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji više od 300 milijuna ljudi svih dobi pati od depresije.

Ona je vodeći uzrok nesposobnosti širom svijeta. Depresija može pogoditi svaku osobu bez obzira na dob, spol, kulturu iz koje dolazi ili socio – ekonomski status. U najtežim slučajevima završava samoubojstvom.

Ako ste i sami depresivni, može vam se činiti kako nikada nećete izaći iz crnjaka u koji ste upali. Međutim, čak i za one najteže oblike depresije postoji pomoć. Samo ju se nemojte ustručavati potražiti.

Socijalna anksioznost među najčešćim je mentalnim poremećajima - što je uzrokuje?

Niti jedna depresija nije ista

Psihoterapija, farmakoterapija te poticanje i razvoj zdravijih navika i stila života su oblici pomoći koji mogu potaknuti vašu nadu i povećati vam životno zadovoljstvo.

Budući da ni jedno ljudsko biće nije isto, niti jedna depresija nije ista, prema tome ne postoji jedno rješenje odnosno jedan oblik tretmana koji će odgovarati svima. Najbolji način da sami sebi pomognete je da naučite što više možete o vlastitoj bolesti, isprobate različite oblike pomoći te se odlučite na ono što najviše odgovara vašoj osobnosti i uvažava vaše vrijednosti i interese.

Psihoterapija

Terapija razgovorom vrlo je učinkovita pomoć u tretmanu depresije. Osobito je učinkovita kod blagih i srednje intenzivnih simptoma. Postoje različiti terapijski pristupi, neki od njih su bihevioralno kognitivna terapija, interpersonalna terapija, psihodinamski pristup, itd…

Terapijski razgovor vam može pomoći pronaći uzroke vlastite tuge, može vam pomoći u razumijevanju zašto se osjećate na određen način te kako to utječe na vaše ponašanje, može vam pomoći razumjeti okidače vaše depresije. Terapija također pomaže u mijenjanju vaših negativnih obrazaca koji utječu na vaše osjećaje, doživljaje i ponašanje.

Pri tom je vrlo važno da pronađete terapeuta koji vam odgovara i s kojim možete uspostaviti topao i podržavajući odnos. Ne trebate se ustručavati razgovarati i s većim brojem stručnjaka dok ne nađete onoga koji vam odgovara.

Izražavanje vlastitih negativnih misli i osjećaja na terapijskim susretima zna katkada biti bolno. S nekima od tih osjećaja možda se ni sami ne želite suočiti. Međutim imajte na umu da svi ti teški i bolni trenutci na kraju donose nešto dobro. Stoga nemojte odustajati od terapije. Ustrajanje u takvim situacijama će vam pomoći promijeniti stare obrasce ponašanja i konačno vam pomoći da krenete naprijed.

Prepoznajte 7 najčešćih anksioznih poremećaja, a među glavnim krivcima je - nesigurnost

Tretman lijekovima

Istraživanja pokazuju učinkovitost tretmana depresije psihoterapijom kao i lijekovima kod velikog broja pacijenata. Međutim dugoročni učinci tretmana više idu u prilog psihoterapiji, posebno ukoliko je riječ o kognitivno bihevioralnoj metodi budući da se tom metodom pacijente podučava vještinama koje će im pomoći ako se simptomi depresije vrate.

Lijekovi ublažavaju neke od simptoma depresije te ih ne treba izbjegavati. Tretman lijekovima potreban je kod kroničnih i teških oblika depresije. Takvi oblici depresije bit će najadekvatnije tretirani kombinacijom lijekova i psihoterapijom. U slučaju blažih i umjerenih simptoma obično će pomoći i samo jedan oblik tretmana.

Ipak, valja imati na umu kako lijekovi ublažavaju simptome no ne utječu na stvarne uzroke bolesti. Stoga je preporučljivo angažirati psihoterapijsku pomoć također.

Promjene u stilu života

Razvijanje zdravijih životnih navika može doprinijeti uspjehu u vašoj borbi s depresijom. U samom procesu psihoterapije također se stavlja naglasak na ove promjene.

Vježbanje je vrlo efikasno u borbi protiv depresije. Ono potiče lučenje serotonina, endorfina i drugih kemikalija u mozgu koje pomažu da se osjećamo bolje. Pri tome naravno ne trebate istrčati maraton, dovoljno je 30 – ak minuta šetnje dnevno.

Društvena podrška – kontakti s drugima, održavanje prijateljstava i dobrih obiteljskih odnosa smanjuju izolaciju i osjećaj usamljenosti. Taj osjećaj je jedan od važnijih rizični faktora za razvoj depresije. Uključivanje u humanitarni rad je izvrsna prilika za ostvarivanje kontakta s drugima te za pomaganje drugima dok istovremeno pomažete sebi.

Zdrava prehrana vrlo je važna za fizičko i mentalno zdravlje. Konzumiranje većeg broja manjih obroka održavat će vašu razinu energije konstantnom i umanjiti promjene raspoloženja.

San također ima značajan utjecaj na raspoloženje. Ako ne spavate dovoljno vaši depresivni simptomi se pogoršavaju. Nedostatak sna potiče iritabilnost, promjene raspoloženja, tugu i umor. Nastojte spavati negdje između sedam i devet sati svaku večer.

Često odgađate stvari za sutra? Ova navika može izazvati anksioznost, stres, depresiju...

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!