Za razliku od zdravstvenih problema kojima većinom možemo odrediti jasne biološke uzroke i čimbenike rizika, problem partnerskog nasilja kao bolest suvremenog društva puno teže nalazi svoje jednoznačno objašnjenje.
Ipak, sasvim je jasno da osim dinamike pojedinačnog odnosa, ovaj oblik nasilja svoje uzroke nalazi i u brojnim obilježjima šireg društvenog konteksta. Višerazinsko razumijevanje partnerskog nasilja nužno je za uspješnu prevenciju i tretman žrtava, ali i umanjivanje pojedinih društvenih praksi koje dodatno otežavaju stanje i perspektivu onih kojima je potrebna pomoć i zaštita.
Da bi postigli životnu mudrost trebaju nam teška životna iskustva
Mreža pitanja i odgovora
Iako nasilje u partnerskim vezama gotovo podjednako pogađa oba spola, žene su značajno češće žrtve brutalnijeg nasilja te nasilja sa smrtnim posljedicama pa je stoga većina istraživanja usmjerena na razumijevanje uzroka upravo partnerskog nasilja nad ženama.
Od brojnih ispitivanih sociodemografskih faktora jedina jasna poveznica partnerskog nasilja pronađena je sa siromaštvom. Iako se nasilje u partnerskim vezama događa u apsolutno svim socioekonomskim skupinama, ono je značajno češće i brutalnije u siromašnim. Visoka razina stresa uzrokovanog siromaštvom može dijelom objasniti ovaj nalaz.
Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada: Vjerujete li u ovu staru izreku?
Međutim, siromaštvo nije centralni faktor koji dovodi do ekspresije partnerskog nasilja. Kros-kulturalna istraživanja izdvajaju dva ključna faktora koja to jesu – nejednaka pozicija žene u partnerskoj vezi (ali i širem društvenom kontekstu) te normativno korištenje nasilja kao metode rješavanja sukoba. U prilog prvom faktoru govore nalazi da društva koja imaju snažnu ideologiju muške dominacije imaju i veće stope nasilja u intimnim vezama. Sukladno s time, obrazovanje, zarada i društveni status žene kao oblici osobnog osnaživanja pokazali su se ključnim zaštitnim čimbenicima kod partnerskog nasilja.
Drugi faktor, koji se tiče normativnog korištenja nasilja, zapravo znači da zlostavljač nasilje doživljava kao jedan od zadanih načina rješavanja konflikata. Ta percepcija može biti naučena u primarnoj obitelji ili kroz širu socijalizaciju u društvu koje njeguje kulturu nasilja.
Zašto sanjamo – snovi kao jedna od najvećih znanstvenih enigma
Ova dva faktora nalaze se u kompleksnoj mreži utjecaja koji dodatno mogu potaknuti razvoj nasilja, kao što su alkoholizam, česti konflikti u vezi ili slaba socijalna podrška koju žrtva ima na raspolaganju.
Krug nasilja – mit ili realnost?
Hipoteza o krugu nasilja govori da postoji veća vjerojatnost da će osobe koje su u djetinjstvu bile zlostavljane kao odrasle biti žrtve nasilja ili nasilnici u svojim intimnim vezama. Iako intuitivno očekivan ishod, neki su istraživači postavili pitanje je li zlostavljanje u djetinjstvu ono što povećava rizik za kontakt s nasiljem u odrasloj dobi ili to zapravo čine neki drugi faktori koji su češći u obiteljima s poviješću nasilja, kao što je niži socioekonomski status.
Razlika u plaćama muškaraca i žena – mit ili realnost?
Međutim, istraživanja u kojima su sudionici praćeni kroz dulje vrijeme i u kojima su u obzir uzeta sva relevantna kontekstualna obilježja pokazuju da je hipoteza o krugu nasilja uistinu točna. Još važnije, snažan prediktor nasilja među intimnim partnerima nije samo zlostavljanje u djetinjstvu, već i povijest zlostavljanja u intimnim adolescentskim vezama. Upravo su zato programi prevencije nasilja u djetinjstvu i adolescenciji izuzetno važni – naime, očito je da ovi oblici nasilja mogu imati ne samo kratkoročno, već i
dugoročno destruktivne posljedice kako za žrtvu, tako i za osobe u njenom životu.
Zašto toliko teško priznajemo da smo u krivu?
Društveni grijeh okrivljavanja
Pojedinačni primjeri, ali i istraživanja govore da je okrivljavanje same žrtve za nasilje vrlo često. Okrivljavanje se događa od strane partnera, obitelji, šire zajednice, ali čak i profesionalaca u socijalnoj skrbi, zdravstvu, skloništima i na sudovima.
U podlozi okrivljavanja je činjenica da su intimne veze odraslih ljudi u većini slučajeva sporazumne, što umanjuje empatiju prema žrtvi, a posebice onoj koja ostaje u nasilnom odnosu. Međutim, teorija, istraživanja i praktični rad s žrtvama ukazuju na kompleksnost psihičkih, interpersonalnih i socioloških faktora koji mogu dovesti do problema zlostavljane žene koja ostaje u vezi.
Tako je poznato da neke žrtve nasilja postaju zarobljene u vezi u kojoj im partner prijeti eskalacijom agresije u slučaju napuštanja. Ostanku u destruktivnom odnosu mogu pridonijeti i neke osobine i psihička stanja žrtve kao što su depresija, nisko samopoštovanje, strah, osjećaj krivnje i srama ili društvena izolacija, ali i vanjski faktori kao što je nepodržavajuća okolina ili ekonomska ovisnost o partneru. Bez obzira jesu li neki od ovih faktora u podlozi žrtvinog ostanka, okrivljavanje žrtve pogubno je za njezin psihološki oporavak.
Zašto rečenica “Dat ću sve od sebe” nije uvijek najbolji izbor?
Kamo dalje?
Nasilje u obitelji i intimnim vezama ima toliko mnoštvo negativnih posljedica da je zapravo pravi izazov opisati i u potpunosti razumjeti njihov dugoročni učinak na razne domene ljudskog funkcioniranja. Najizravnija posljedica je strah koji postaje kroničan, dugotrajan i ograničavajući.
Kronični stres pogoduje razvoju ozbiljnih tjelesnih, ali i kognitivnih smetnji. Nasilje po svojoj prirodi spada u traumatske događaje te se stoga kod žrtve može razviti i posttraumatski stresni poremećaj. Ponovljeno iskustvo nasilje kojeg žrtva ne uspijeva spriječiti dovodi do stanja naučene bespomoćnosti koji je jedan od osnovnih mehanizama nastanka depresije.
Može li narcizam nekada biti i zdrav?
Depresija je zato među češćim posljedicama partnerskog nasilja. I možda najopasnije od svega – partnersko nasilje je jedan od najpostojanijih i najdestruktivnijih oblika kršenja ljudskih prava. Zato je njegova prevencija više od pukog skupa strategija, ona je u svojoj srži beskompromisna promjena svih društvenih uvjeta koji ovo nasilje proizvode, održavaju i opravdavaju.
Znate li koje vještine razlikuju vrhunske od manje uspješnih menadžera?
Foto: Shutterstock
