Tijekom blagdana često pretjeramo s pripremom hrane, pa se i nekoliko dana poslije pitamo što činiti s ostacima – jesti ih ili ih odbaciti?
Mirela Marić, magistrica nutricionizma i voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine u poliklinici Aviva napomenula je kako se nitko tijekom božićnog ručka ili večere neće štedjeti, a razlog tome je što takve gozbe nemamo pred sobom svaki dan te zbog toga blagdane vežemo uz toplinu doma i ukusne delicije.
No, s ostacima delicija moramo što opreznije jer postoje one koje nije dobro podgrijavati, niti ostavljati za dan poslije. Srećom, ne moramo brinuti o kraljevima božićnih gozbi – puretini i svinjetini koja se treba čuvati u hladnjaku te ih se može jesti i dan ili dva nakon pečenja.
– Podgrijavanje hrane općenito nije preporučljivo jer većina namirnica u sebi sadrži spojeve koji kod podgrijavanja postanu štetni, točnije toksični. Namirnice koje trpe podgrijavanje su cjelovite žitarice jer najmanje gube na nutritivnim vrijednostima, sastav im ostaje relativno nepromijenjen (riža, proso, amarant, ječam i zob) – istaknula je nutricionistica.
Među onima koje spadaju u rizičnu skupinu jer ponovnom obradom gube nutritivna svojstva i enzime, Marić je izdvojila:
1. Špinat, cikla, celer i repa – u sebi sadrže nitrate koji pod djelovanjem mikroorganizama i zagrijavanjem prelaze u spojeve nitrita dalje u nitrozamine koji su jako štetni i kancerogeni. Špinat je najrizičniji u ovoj skupini i uvijek ga konzumirajte u strogo svježem obliku.
2. Gljive se zbog svojih proteina lako mijenjaju i postaju štetne, preporučljivo ih je samo blago zagrijati do 70 stupnjeva.
3. Krumpir također spada u toksičnu skupinu namirnica koje nakon zagrijavanja gube svoja nutritivna svojstva, a najnovija istraživanja pokazala su kako je krumpir najzdraviji kuhan, ali ohlađen. Naime, kada se ohladi u krumpiru dolazi do povećanja udjela otpornog škroba koji ima probiotsko djelovanje.
4. Meso zagrijavanjem postaje našem tijelu nepoznato, zbog promjene u sastavu proteina. Kada se proteini dugo zagrijavaju na visokim temperaturama mijenja se njihova struktura i tako promijenjena postaje nepoznata našem organizmu, neprobavljiva pa samim time i toksična.
Visokorizične namirnice koje to postaju podgrijavanjem su i one koje se obrađuju na niskim temperaturama poput mesa peradi, kuhane i dimljene ribe (losos, skuša, bakalar), sirove ili blago termički obrađene školjke, mliječni proizvodi i jela napravljena sa mlijekom, sirom i jajima. Kod jela s ovim namirnicama pogrijavanje ne bi trebalo biti opcija.
Ako ostatke hrane ne želite bacati, a znate da se neće pojesti – potrebno ih je samo adekvatno spremiti na hladno, nutricionistia Marić preporuča posude za smrzavanje kako bi hrana bila jestiva i nakon nekoliko dana.
– Uvjet da zamrznuta hrana bude sigurna jest da ju zamrznemo svježu ili svježe pripremljenu, neoštećenu, mikrobiološki prihvatljivu, bez previše masnog tkiva i da je zamrznemo na -18°C. Zamrzavanje visokokvalitetnih proizvoda osigurava nakon odmrzavanja konzistenciju namirnice, vitamine, minerale, boju i okus. Jednom odmrznuta hrana, ponaša se kao svježa….Vrijeme zamrzavanja bitno je zbog kvalitete konzumirane namirnice . Što je kraće vrijeme namirnica zamrznuta prije obrade i konzumiranja, to je ona bolja – rekla je Marić.
Vjerujemo da se pitate što i sa tim svim kolačima, jer ste sigurno pripremili barem šest vrsta. Marić savjetuje da se kolači s kremom čuvaju najviše 3 dana – u hladnjaku, dok trebate izbjegavati stavljanje suhih kolača u hladnjak, već se radije odlučite za suha i hladna mjesta.
Pogledajte koja blagdanska jela možete pripremiti za očuvanje zdravlja srca, te pročitajte na koje se još načine možete zaštiti od trovanja hranom.
Foto: Shutterstock
G. Horvat
