Osobe koje imaju srednje jake ili kronične bolesti bubrega mogu, tvrde nove studije, imati veće šanse da će se kod njih razviti rak, a isto tako se povećava i stopa smrtnosti od te zloćudne bolesti.
Bubrezi su kompliciran organ.
“Funkcionalno su daleko kompliciraniji od srca, koje obično doživljavamo kao središnji organ. Imaju brojne zadatke, među kojima je balans ukupne tekućine u organizmu, regulacija nivoa minerala u krvi, a ključni su i u filtriranju krvi od otpadnih supstancija metabolizma i odstranjivanju toksina. Zdravi bubrezi nužni su za rast naših kosti jer reguliraju razinu kalija i fosfora u krvi koji su osnova njihove strukture. Također aktiviraju vitamin D iz hrane pretvarajući ga u kalcitriol, koji pomaže u formaciji kosti. Bubrezi luče eritropoetin, koji je ključan za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca. Proizvode i renin kojim reguliraju tlak krvi u organizmu”, naglašava naš priznati stručnjak, prim. dr. Dalibor Čičin-Šain, urolog i vlasnik poliklinike Urocentar u Zagrebu.
Što otkrivaju novi podaci?
Rezultati studije su objavljeni u Magazinu o bolestima bubrega u Americi, gdje stručnjaci napominju kako je do danas na glasu kao najveći ubojica upravo kardiovaskularne bolesti, ali rak nije daleko iza tog prvog mjesta.
Povećan rizik od razvoja raka nije samo jedna loša posljedica bolesti bubrega već se bilježi i veća stopa smrtnosti kod pacijenata s rakom.
Voditelj studije dr. Abhijat Kitchlu, neforlog sa sveučilišta Toronto kaže kako su on i njegov tim prikupljali podatke radi boljeg razumijevanja zašto do razvoja raka dolazi i kakve su posljedice za pacijente s bolestima bubrega, a sudionici su se podijelili u kategorije prema vrsti bolesti bubrega ili prema tome primaju li dijalizu ili im je transplantiran bubreg.
Prema prikupljenim podacima od strane 5 milijuna pacijenata, došli su do spoznaje da se kod oko 15 posto pacijenata u nekom trenutku razvio rak. Veće su šanse za takav razvoj događaja kod onih koji imaju blage to srednje jake bolesti bubrega te pacijenti koji su išli na transplantaciju bubrega, nego kod onih koji nemaju bolesti bubrega, a najčešće je u pitanju rak mjehura i bubrega te multipli mijelom.
Ovo su razlike u simptomima raka debelog crijeva i raka želuca: Što trebate znati?
“Kako se pacijenti s blagim bolestima bubrega često nose i s ostalim problemima kao što su dijabetes, hipertenzija ili kardiovaskularne bolesti, rutinski pregledi za rak često im nisu prioritet”, navodi Kitchlu.
Kako se zaštititi od raka?
Dr. Susan Quaggin, šefica odjela nefrologije na sveučilištu Feinberg pojašnjava: “Ovi rezultati pale alarm da su pacijenti s bolestima bubrega u rizičnoj skupini od razvoja raka ali i povećane stope smrtnosti. Moramo kao liječnici toga biti svjesni, a pacijenti moraju shvatiti koliki je to rizik za njih ako imaju bolesti bubrega i da je potrebno ići kod liječnika na testiranja”. Druga okolnost je ta što puno ljudi ne zna da ima bolesti bubrega pa niti ne znaju da postoji rizik od razvoja raka.
Rizični faktori za razvoj bolesti bubrega
Na žalost u ranoj fazi ne postoje simptomi koji bi otkrili da bolest postoji, ali ako već imate neka stanja, posjetite liječnika. Evo koja su u pitanju:
- dijabetes
- visok krvni tlak
- bolesti bubrega u obitelji
- bolesti srca
Ako se bolest na vrijeme otkrije, postoje mnogi lijekovi koji će usporiti razvoj bolesti a i prevenirati komplikacije.
5 jednostavnih savjeta koji će vam pomoći da očuvate zdravlje bubrega
1. Ne pretjerujte s lijekovima: Neki lijekovi, poput onih protuupalnih, mogu nanijeti štetu bubrezima ako ih se previše konzumira često. Inhibitori protonske pumpe jesu lijekovi koji smanjuju izlučivanje želučane kiseline te mogu povećati rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti stoga ih treba upotrebljavati samo kada liječnik tako preporuči.
2. Pažljivo s antibioticima: Ovi lijekovi protiv bakterijskih oboljenja mogu oštetiti bubrege ako se prečesto piju. Može se to dogoditi i ako ste potpuno zdravi, iako su šanse veće za to ako već imate problema s bubrezima. Razgovarajte s liječnikom na koje lijekove treba pripaziti.
3. Jedite zdravo: Vaši bubrezi procesuiraju sve što pijete ili jedete, uključujući i namirnice koje su loše za vas, poput masne hrane, puno soli ili šećera. Kroz neko vrijeme loša prehrana može dovesti do povišenja krvnog tlaka, pretilosti, dijabetesa i ostalih stanja koja mogu djelovati loše na zdravlje bubrega. Zdrava prehrana se sastoji od puno svježeg voća i povrća, a malo procesuirane hrane
4. Pazite na unos soli: Ovaj mineral utječe na zdravlje organizma na razne načine. Kod nekoga će se povećati razina proteina u urinu, što može oštetiti bubrege ili dodatno zakomplicirati stanje s kojim se već borite. Puno soli može utjecati i na pojavu povišenog krvnog tlaka, koji je često uzrok nastanka kamenaca , što može za vas biti jako bolno.
5. Ne zaboravite piti vodu: Voda nam pomaže da u bubrege unesemo važne nutrijente i otpad premjesti u mjehur u obliku urina. Ako ne pijete dovoljno vode, mali filteri u bubrezima se mogu začepiti i tako dovesti do infekcija ili razvoja kamenca. Čak i blaga dehidracija može oštetiti bubrege, a to se često i događa. 4 do 6 čaša vode je otprilike dovoljno, ali tijekom ljeta sigurno puno više.
A. A.
Foto: Shutterstock
