Ako ste loše raspoloženi i tužni u praznično vrijeme, budite nježni prema sebi i punite baterije aktivnostima koje vas vesele. Nije naodmet potražiti psihološku pomoć.
Božićni i novogodišnji blagdani nisu svima baš uvijek “najsretnije doba godine”. Češće nego što to želimo sebi priznati, blagdani postaju izvor stresa, tjeskobe, gužvi, nezadovoljstva zbog financija ili pak osjećaja samoće ili usamljenosti.
Tijekom ovog doba godine osjećaji često znaju biti pomiješani, isprepliću se tuga i sreća, zadovoljstvo i strah, osmijesi i suze… To nam potvrđuje i naša sugovornica Nikolina Vodanović, magistra psihologije, izvršna direktorica udruge Igra koja je ove godine uključena u inicijativu za pružanje online podrške u području mentalnog zdravlja Brave Together, a kojoj se do sada za besplatnu psihološku pomoć javilo više od 150 ljudi.
“Svakodnevno bilježimo veliki interes građana svih uzrasta pa tako i mladih koji se osjećaju depresivno i anksiozno. Brave Together dugoročni je projekt jer želimo što većem broju građana dati priliku da u sigurnom okruženju dobiju stručnu podršku te ih podučiti kako se brinuti za vlastito mentalno zdravlje i efikasno se nositi s najrazličitijim teškoćama. Ovom inicijativom nastojimo potaknuti i one građane koji dosad to nisu htjeli ili mogli na traženje stručne podrške i usmjerenja”, objašnjava psihologinja i napominje da su za vrijeme blagdana pred nama različita očekivanja kako bismo se trebali osjećati, kako bi trebali izgledati naši dani, kako bi tre bala protjecati naša druženja s obitelji.
“S druge strane blagdani nam se na različite načine prezentiraju kao “jedno od najljepših doba u godini” i “razdoblje u kojem smo sretni i okruženi isključivo ljudima kojima je stalo do nas kao i nama do njih “, a takve ideje mogu u nama prouzročiti dodatna nezadovoljstva, stres, tugu, tjeskobu i lepezu različitih emocija. To se posebno može dogoditi ljudima koji nemaju idilične okolnosti i obitelji s kojima žele i vole provoditi blagdane. Može doći do žaljenja zbog te situacije, prisjećanja na sve što drugi imaju, a oni nemaju te okrivljavanja okolnosti u kojima se nalaze”, ističe Nikolina Vodanović.
Pa kako onda “preživjeti” blagdane ako ne ide sve po planu?
Ako smo usamljeni, ako smo daleko od kuće, ako su nam blagdani radni…?
“Važno je prisjetiti se da je ovo razdoblje koje u nama budi pojačane osjećaje usamljenosti, stresa, tuge, tjeskobe te mnoštva različitih osjećaja, jer imamo ideju da se trebamo “nekako” osjećati, jer imamo očekivanja da se dani i događaji trebaju “nekako” odvijati. Stoga je važno osvijestiti što u nama izaziva te osjećaje, što očekujemo od sebe u ovom razdoblju, kakva očekivanja drugi imaju od nas u ovom razdoblju. Također možemo propitati što je to što nam pojačava te osjećaje. Osvještavanje i razumijevanje toga što nam se događa jedan je od prvih koraka prema lakšem nošenju i prihvaćanju emotivnih stanja”,objašnjava Vodanović i dodaje: Dakako, ako se osjećamo kao da nam je jednostavno previše svega i da nas teret koji nosimo sve jače pritišće, dobro je potražiti stručnu pomoć i potporu.
Tuga utječe na pluća, a briga na slezenu! Evo kako emocije utječu na vaše organe
Besplatna stručnja podrška
“Svima koji se nose s depresivnim i anksioznim poteškoćama nudimo sveobuhvatnu, besplatnu i online podršku. Naši volonteri obrađuju prijave koje pristignu putem službene internetske stranice podrska.udrugaigra.hr i svakoj se osobi telefonski povratno javljaju u roku od maksimalno 24 sata. Volonter obavlja inicijalni razgovor i vrši procjenu vrste usluge koja je najprimjerenija za teškoće s kojima se osoba nosi. Korisnik tada dobiva i stručnu osobu koja će ga voditi kroz cijeli proces psihosocijalne podrške, bilo da je riječ o individualnim seansama ili grupnoj podršci u organiziranim višekratnim susretima. Još se prošle godine pokazalo da su grupni iznimno uspješni za osobe s anksioznim poteškoćama. Drago nam je da se stigma s problema povezanih s mentalnim zdravljem, depresijom i anksioznošću sve više miče te da naši sugrađani postaju svjesni da je sasvim u redu i prihvatljivo potražiti stručnu podršku i tako preuzeti brigu o mentalnom zdravlju u svoje ruke”, otkriva sugovornica te upozorava i na to da su žene općenito sklonije depresivnim, ali i anksioznim poteškoćama nego muškarci.
Procjenjuje se da od depresije kao čestog mentalnog poremećaja u svijetu pati oko 5 posto stanovnika, a većinu tog postotka čine žene. Depresija u vrijeme blagdana, kao i nakon njih također u većoj mjeri pogađa žene. Uz njih, depresiji su sve skloniji i mladi, a iznimka nije ni mentalni poremećaj koji se javlja u vrijeme blagdana. Možemo sagledati osjećaje i emotivna stanja koje proživljavamo i vidjeti koliko utječu na naše svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života, koliko nas ometaju te potražiti pomoć ako se otežano nosimo sa svime navedenim. Aktivnosti koje mogu pomoći u vrijeme blagdana ne razlikuju se od onih koje se preporučuju i tijekom godine kao proces vođenja brige o mentalnom zdravlju.
Puna vam je kapa svega? Isprobajte tri nove i uspješne antistres tehnike
“Mentalno zdravlje nije samo odsustvo konkretnih psihičkih bolesti, važno je shvatiti da održavanje mentalne higijene treba biti kontinuirano, redovito i svjesno. Govorimo li o općenito slabijem raspoloženju i tuzi za vrijeme blagdana, važno je da se osoba brine o sebi i puni svoje baterije te u isto vrijeme bude nježna prema sebi. Može se baviti nekim hobijima, tjelesnom aktivnosti, malim ritualima koji služe opuštanju duha i tijela, ali ako se netko osjeća preplavljeno i ima dojam da nema izlaza, svakako je potrebno potražiti stručnu pomoć”, zaključuje psihologinja.
Foto: Shutterstock
