Voće je zdravo u bilo koje doba dana, ali postoje česta pogrešna uvjerenja o njegovoj konzumaciji. Donosimo 5 najčešćih mitova.
Voće se često smatra jednom od najzdravijih namirnica u svakodnevnoj prehrani, no oko njega i dalje postoji niz uvjerenja i “pravila” o tome kada ga je najbolje jesti. Od tvrdnji da ga treba konzumirati isključivo na prazan želudac do preporuka da ga treba izbjegavati u poslijepodnevnim satima, takvi savjeti mogu stvoriti nepotrebnu zbrku u prehrambenim navikama.
Stručni podaci, međutim, pokazuju da većina tih pravila nema znanstveno uporište. U nastavku donosimo pet najčešćih mitova o konzumaciji voća te razjašnjavamo što o njima doista znamo iz perspektive nutricionističke znanosti.
Mit 1: Voće se treba jesti isključivo na prazan želudac
Jedan od najčešćih mitova jest tvrdnja da voće treba konzumirati na prazan želudac jer će se u suprotnom probava usporiti, a hrana “zadržavati”, “fermentirati” ili čak “trunuti” u želucu.
Prema toj logici, kombiniranje voća s obrokom navodno uzrokuje i nadutost te probavne smetnje. Iako je točno da vlakna iz voća mogu donekle usporiti pražnjenje želuca, ostatak tvrdnji nema znanstvenu podlogu. Voće doista može usporiti brzinu pražnjenja želuca, no ne zadržava se u njemu dulje vrijeme niti dolazi do procesa truljenja ili fermentacije u zdravom probavnom sustavu.
Primjerice, jedno istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da su ispitanici koji su konzumirali pektin (vrstu topljivog vlakna prisutnog u voću) imali prosječno pražnjenje želuca oko 82 minute, dok je kod onih bez pektina ono iznosilo oko 70 minuta.
Iako je razlika uočljiva, ona nije dovoljna da bi uzrokovala bilo kakve štetne procese u želucu. Zaključno, nema znanstvenih dokaza da je konzumacija voća na prazan želudac nužno bolja ili da smanjuje probavne tegobe.
Mit 2: Voće gubi nutritivnu vrijednost ako se jede uz obrok
Česta je tvrdnja da se svi nutritivni benefiti voća mogu iskoristiti samo ako se ono jede odvojeno od obroka. Prema ovom mitu, konzumacija voća neposredno prije ili nakon jela navodno “uništava” njegove hranjive tvari. Međutim, to nije točno.
Tijekom probave, želudac postupno otpušta hranu u crijeva, dok tanko crijevo ima iznimno veliku površinu za apsorpciju hranjivih tvari – oko 30 četvornih metara. Zahvaljujući tome, organizam vrlo učinkovito apsorbira nutrijente iz voća, bez obzira na to je li ono pojedeno samostalno ili u sklopu obroka.
Drugim riječima, vrijeme konzumacije ne utječe na nutritivnu vrijednost voća.
Mit 3: Osobe s dijabetesom trebaju jesti voće odvojeno od obroka
Preporuka da osobe s dijabetesom trebaju jesti voće 1 do 2 sata prije ili nakon obroka temelji se na pretpostavci da odvojena konzumacija poboljšava probavu i regulaciju šećera u krvi. No, znanstveni dokazi ne potvrđuju ovu tvrdnju.
Jedina potencijalna razlika odnosi se na brzinu ulaska šećera iz voća u krvotok – kada se voće jede samo, apsorpcija može biti brža, što nije nužno poželjno kod dijabetesa. S druge strane, kombiniranje voća s namirnicama bogatima proteinima, mastima ili vlaknima može usporiti probavu i apsorpciju šećera. To može dovesti do postupnijeg porasta glukoze u krvi, što je osobito važno kod osoba s dijabetesom.
Primjerice, istraživanja su pokazala da samo 7,5 g topljivih vlakana, prisutnih u voću, može značajno ublažiti porast glukoze nakon obroka. Također je važno naglasiti da vrsta voća igra ulogu – osobama s dijabetesom preporučuje se voće nižeg glikemijskog indeksa. Zaključno, konzumacija voća uz obrok često je bolji izbor nego njegovo odvojeno jedenje.
Mit 4: Voće je najbolje jesti ujutro
Ne postoji znanstveni dokaz da je jutro idealno ili “najzdravije” vrijeme za konzumaciju voća. Česta je tvrdnja da voće ujutro “podiže energiju” ili “pokreće probavu”, no u fiziološkom smislu, svaka hrana koja sadrži ugljikohidrate povisuje razinu glukoze u krvi – neovisno o dobu dana.
Organizam je u svakom trenutku sposoban za probavu i apsorpciju hrane, pa ne postoji potreba za “aktivacijom” probavnog sustava ujutro. Voće je jednako nutritivno vrijedno ujutro, poslijepodne ili navečer.
Mit 5: Voće se ne smije jesti nakon 14 sati
Jedan od dugotrajnijih mitova tvrdi da voće nakon 14 sati dovodi do nakupljanja šećera u krvi i posljedičnog debljanja. Ova se tvrdnja često povezuje s određenim dijetama, no znanstveni dokazi je ne podupiru.
Ne postoji dokaz da se isti obrok različito metabolizira u 14 sati u odnosu na, primjerice, 18 ili 20 sati. Stoga, ne postoji razlog da se voće vremenski ograničava na prijepodnevne sate.
Postoji li “najbolje” vrijeme za konzumaciju voća?
Općenito gledano, ne postoji jedno optimalno vrijeme za konzumaciju voća. Ono se može jesti tijekom cijelog dana, bez potrebe za strogim pravilima o vremenu ili kombinacijama.
Voće je nutritivno bogata i korisna namirnica koju je poželjno uključiti u svakodnevnu prehranu. Ipak, u određenim situacijama vrijeme konzumacije može imati određeni utjecaj.
Voće i regulacija glukoze
Osobama s dijabetesom tipa 2 može koristiti kombiniranje voća s drugim namirnicama, osobito onima bogatima proteinima, mastima ili vlaknima. Na taj se način usporava probava i apsorpcija šećera, što može rezultirati blažim porastom glukoze u krvi.
Slične se smjernice odnose i na gestacijski dijabetes, stanje koje se razvija tijekom trudnoće. Kao i kod dijabetesa tipa 2, preporučuje se konzumacija voća u sklopu obroka, a ne odvojeno.
Kod trudnica koje imaju poteškoća s regulacijom glukoze može biti korisno ravnomjernije rasporediti unos ugljikohidrata tijekom dana te izbjegavati veće količine voća u jednom obroku, osobito u jutarnjim satima.
Neka istraživanja sugeriraju da trudnice s gestacijskim dijabetesom mogu imati izraženiji porast glukoze nakon doručka nego kasnije tijekom dana, no za konačne zaključke potrebna su dodatna istraživanja.
(Ordinacija.hr)
