Iako sadrže relativno mnogo kolesterola, škampi kod većine ljudi ne povećavaju značajno razinu kolesterola u krvi. Doznajte zašto ova popularna namirnica ipak može biti dio zdrave prehrane za srce.
Škampi se često nalaze na popisu namirnica koje ljudi izbjegavaju kada pokušavaju smanjiti unos kolesterola. Razlog je jednostavan – ovi popularni morski plodovi sadrže relativno visoku količinu kolesterola. No, posljednja saznanja pokazuju da priča nije tako jednostavna.
Iako su škampi bogati kolesterolom, oni kod većine ljudi ne uzrokuju značajan porast kolesterola u krvi. Štoviše, zbog visokog udjela proteina, niskog udjela masti i sadržaja korisnih nutrijenata mogu biti dio uravnotežene prehrane koja pogoduje zdravlju srca.
Škampi mogu povećati i „dobar“ i „loš“ kolesterol
Porcija škampa od oko 85 grama sadrži približno 161 miligram kolesterola, što se smatra visokom količinom. Ipak, škampi mogu povećati razinu HDL kolesterola, poznatog kao „dobar“ kolesterol, koji pomaže uklanjanju LDL-a („lošeg“ kolesterola) iz organizma.
Povišena razina LDL kolesterola može pridonijeti stvaranju naslaga u krvnim žilama i povećati rizik od bolesti srca, srčanog udara i moždanog udara. No, redovita konzumacija škampa kod većine ljudi ne bi trebala nepovoljno utjecati na omjer HDL-a i LDL-a.
Tijelo samo regulira razinu kolesterola
Kada unosimo kolesterol hranom, tijelo se prilagođava – jetra može smanjiti njegovu proizvodnju, probavni sustav apsorbirati manju količinu, a organizam povećati njegovu razgradnju.
Iako se ranije smatralo da prehrambeni kolesterol značajno povećava rizik od srčanih bolesti, novija istraživanja pokazuju da ne postoji jasna povezanost između hrane bogate kolesterolom i povišenog kolesterola u krvi.
Porcija škampa sadrži samo oko jedan gram masti, uglavnom nezasićenih. Za razliku od njih, zasićene i transmasnoće – koje mogu povisiti LDL kolesterol – nalaze se u namirnicama poput maslaca, masnog mesa, pržene hrane, pekarskih proizvoda i sladoleda. Zamjena takvih namirnica škampima može biti povoljniji izbor za zdravlje srca.
Važno je kako pripremate škampe
Način pripreme može značajno utjecati na nutritivnu vrijednost obroka. Ako pazite na kolesterol ili kalorije, bolje je izbjegavati prženje škampa u ulju ili maslacu. Kuhanje, priprema na pari ili pečenje zdraviji su načini koji omogućuju da škampi zadrže svoje prednosti.
Tko treba biti oprezniji?
Većina ljudi neće imati značajne promjene kolesterola zbog konzumacije škampa, no osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom mogu biti osjetljivije na kolesterol iz hrane.
Riječ je o nasljednom poremećaju koji uzrokuje vrlo visoke razine LDL kolesterola, pa bi se osobe s tim stanjem trebale savjetovati sa zdravstvenim stručnjakom o prehrani.
Škampi mogu biti dobar izbor za zdravlje srca
Osim proteina i niskog udjela masti, škampi sadrže omega-3 masne kiseline, selen i astaksantin – antioksidans koji može pomoći u smanjenju upalnih procesa i očuvanju zdravlja krvnih žila.
Neka istraživanja ukazuju na povezanost konzumacije škampa s nižim krvnim tlakom, manjim nakupljanjem naslaga u arterijama i manjim rizikom od bolesti srca.
Divlji ili uzgojeni škampi?
Škampi iz uzgoja mogu sadržavati više omega-3 masnih kiselina zbog prehrane kojom se hrane. Ipak, kod nekih proizvoda postoje određene nedoumice.
Tijekom obrade pojedini škampi mogu biti tretirani sulfitima, što mora biti navedeno na deklaraciji. Također, kod nekih uzgojenih škampa mogu postojati ostaci antibiotika, osobito kod uvezenih proizvoda iz određenih zemalja.
Prekomjerna uporaba antibiotika u proizvodnji hrane može pridonijeti razvoju otpornosti bakterija na antibiotike.
Koliko škampa je previše?
Ne postoji točno određena preporučena količina prehrambenog kolesterola, no stručnjaci savjetuju umjerenost i uravnoteženu prehranu.
Pri kupnji birajte škampe koji su čvrsti, imaju prozirnu ljusku i malo ili nimalo crnih mrlja. Ako imaju neugodan miris po ribi ili miris sličan amonijaku, moguće je da nisu svježi.
Većina ljudi dobro podnosi škampe, ali alergija na njih javlja se kod oko dva posto populacije. Reakcije mogu biti blage, no u rijetkim slučajevima mogu dovesti do anafilaksije – ozbiljne alergijske reakcije koja može uzrokovati oticanje grla i usana te otežano disanje.
U slučaju alergijske reakcije potrebno je potražiti liječničku pomoć, a kod otežanog disanja odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
(Ordinacija.hr)
