Blitva je niskokalorična, a bogata vitaminom K, folatima, vlaknima, kalijem, magnezijem i antioksidansima koji mogu pridonijeti zdravlju organizma.
Blitva je jedna od onih skromnih namirnica koja ne traži puno pažnje, a organizmu može pružiti čitav niz vrijednih nutrijenata. Ovo tamnozeleno lisnato povrće dio je mediteranske prehrane generacijama, a u Hrvatskoj je osobito rašireno u Dalmaciji. Najpoznatija je kao prilog uz krumpir, maslinovo ulje i češnjak, no njezini listovi i peteljke mogu se koristiti na različite načine.
Blitva pripada vrsti Beta vulgaris, u koju se ubrajaju i cikla te neke druge lisnate sorte. Potječe s područja Mediterana, a tijekom vremena proširila se Europom i ostatkom svijeta. Postoje različite sorte, uključujući one sa zelenim, ali i crvenim ili ružičastim peteljkama.
Zbog bogatstva vitamina, minerala i biljnih spojeva, blitva može biti vrijedan dio raznolike i uravnotežene prehrane. Pritom je niskokalorična, a sadrži i prehrambena vlakna koja pridonose osjećaju sitosti i urednoj probavi.
Bogata vitaminima i mineralima
Blitva je osobito dobar izvor vitamina K, A, C i E te minerala poput magnezija, kalija, mangana i željeza. U manjim količinama sadrži i kalcij, fosfor, cink, selen te vitamine skupine B.
Posebno se ističe sadržajem folata, odnosno folne kiseline, koja je važna za stvaranje krvnih stanica i druge funkcije organizma. Blitva sadrži i različite biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem, među kojima su beta-karoten, lutein i zeaksantin.
Može pridonijeti zdravlju kostiju
Jedna od važnih prednosti blitve jest visok sadržaj vitamina K, nutrijenta koji ima važnu ulogu u metabolizmu kostiju i zgrušavanju krvi. Uz vitamin K, blitva osigurava i kalcij te magnezij, minerale koji su također važni za održavanje normalne strukture i funkcije kostiju.
Zato se blitva može uklopiti u prehranu usmjerenu na očuvanje zdravlja koštanog sustava, osobito kada se jede kao dio raznolike prehrane bogate povrćem i drugim izvorima važnih minerala.
Čuva zdravlje očiju
Blitva sadrži karotenoide poput luteina i zeaksantina, biljne pigmente koji se nakupljaju u mrežnici oka. Oni djeluju kao antioksidansi i povezani su sa zaštitom očnog tkiva od oksidativnog stresa.
Beta-karoten iz blitve u organizmu se može pretvoriti u vitamin A, koji je važan za normalan vid. Upravo je zato zeleno lisnato povrće poput blitve vrijedan dio prehrane koja podržava zdravlje očiju.
Pomaže probavi i daje osjećaj sitosti
Blitva je niskokalorična, ali sadrži prehrambena vlakna koja mogu pridonijeti osjećaju sitosti i urednom radu probavnog sustava. Vlakna također usporavaju probavu i apsorpciju ugljikohidrata, zbog čega obrok s dovoljno vlakana može pomoći u stabilnijem porastu razine glukoze u krvi.
Redovit unos vlakana važan je i za normalnu funkciju crijeva, pa blitva može biti koristan izbor za osobe koje žele povećati unos povrća i vlakana u prehrani.
Podržava zdravlje srca i krvnih žila
Kalij, magnezij i drugi minerali koje blitva sadrži važni su za normalnu funkciju srca i krvnih žila. Kalij, primjerice, sudjeluje u održavanju normalnog krvnog tlaka, dok magnezij ima važnu ulogu u radu mišića i živčanog sustava.
Blitva je pritom dobar primjer kako potrebne nutrijente unositi hranom. Važno je, međutim, naglasiti da pojedina namirnica sama po sebi ne može spriječiti ili liječiti povišeni krvni tlak ili druge bolesti srca i krvnih žila.
Antioksidansi pomažu u zaštiti stanica
Osim vitamina i minerala, blitva sadrži različite biljne spojeve s antioksidativnim svojstvima. Antioksidansi pomažu organizmu u obrani od oksidativnog stresa, odnosno oštećenja stanica povezanog s djelovanjem slobodnih radikala.
Upravo se zbog kombinacije karotenoida, vitamina C i drugih biljnih spojeva zeleno lisnato povrće smatra vrijednim dijelom prehrane koja dugoročno pridonosi općem zdravlju.
Folati i željezo važni su za stvaranje krvi
Blitva sadrži folate i željezo, dva nutrijenta važna za stvaranje krvnih stanica. Folati sudjeluju u stvaranju novih stanica, dok je željezo neophodno za stvaranje hemoglobina koji prenosi kisik kroz organizam.
Zbog toga blitva može pridonijeti zadovoljenju potreba za tim nutrijentima, ali sama po sebi nije liječenje anemije. Kod utvrđenog manjka željeza potrebno je utvrditi njegov uzrok i slijediti preporuke liječnika.
Kako je najbolje pripremiti?
Blitva je zahvalna namirnica jer se može pripremati na mnogo načina. Jedan od najpoznatijih mediteranskih klasika je kuhana blitva s krumpirom, maslinovim uljem i češnjakom, no može se dodavati i juhama, varivima, tjestenini, omletima ili drugim jelima.
Jestivi su i listovi i mesnate peteljke. Peteljke se mogu kuhati zajedno s listovima ili pripremiti odvojeno, ovisno o receptu.
Ako želite sačuvati što više vrijednih nutrijenata, blitvu je bolje kratko kuhati na pari ili je termički obrađivati kraće vrijeme. Kod kuhanja u vodi dio vitamina topljivih u vodi može prijeći u vodu, pa je korisno iskoristiti i tekućinu u kojoj se povrće kuhalo, primjerice u juhi ili varivu.
Kako odabrati i čuvati blitvu?
Pri kupnji birajte blitvu čiji su listovi čvrsti, svježi i izražene zelene boje, bez znakova venuća. Peteljke trebaju biti čvrste, bez smeđih i trulih dijelova.
Svježu blitvu najbolje je čuvati u hladnjaku i potrošiti kroz nekoliko dana. Ako imate veću količinu blitve iz vlastitog vrta, možete je i zamrznuti. Prije zamrzavanja listove je dobro kratko blanširati, zatim ohladiti i spremiti u zamrzivač.
Blitva tako ostaje jednostavan i cjenovno pristupačan način da prehrani dodate više povrća, vlakana, vitamina, minerala i korisnih biljnih spojeva. Njezina najveća vrijednost ipak nije u jednom „čudesnom” sastojku, nego u kombinaciji različitih nutrijenata koje dobivamo kada je redovito uključujemo u raznoliku prehranu.
(Ordinacija.hr)
