Nadutost, grčevi i proljev nakon mliječnih proizvoda mogu otkriti manjak laktaze, ali iste tegobe prate i druga stanja
Popijete kavu s mlijekom ili pojedete sladoled, a nedugo nakon toga pojavljuju se nadutost, grčevi i neugodno kruljenje u trbuhu? Moguće je da se radi o intoleranciji na laktozu – probavnom problemu koji nastaje kada organizam ne može pravilno razgraditi laktozu, prirodni šećer iz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Simptomi mogu biti vrlo neugodni, ali intolerancija na laktozu u pravilu nije opasna. Također nije isto što i alergija na mlijeko, koja uključuje reakciju imunološkog sustava i u nekim slučajevima može ugroziti život.
Dobra je vijest da većina ljudi ne mora potpuno izbaciti mliječne proizvode. Potrebno je utvrditi koliko laktoze organizam može podnijeti i pronaći način prehrane koji neće izazivati tegobe, a istodobno će osigurati dovoljno kalcija, vitamina D i drugih važnih nutrijenata.
Zašto nastaju tegobe?
Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza, koji nastaje u tankom crijevu. Kada ga organizam proizvodi premalo, dio laktoze ostaje neprobavljen i dolazi u debelo crijevo. Ondje je razgrađuju crijevne bakterije, pri čemu nastaju plinovi i dodatna tekućina.
Upravo taj proces može izazvati nadutost, bolove, vjetrove i proljev. Intenzitet tegoba razlikuje se od osobe do osobe i ovisi o količini unesene laktoze te količini laktaze koju organizam još proizvodi.
Najčešći je uzrok postupno smanjivanje proizvodnje laktaze nakon djetinjstva. Zbog toga osoba koja je godinama bez teškoća pila mlijeko može tek u odrasloj dobi početi primjećivati probavne tegobe.
Najčešći simptomi
Simptomi se obično pojavljuju od nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja hrane ili pića koji sadrže laktozu.
Najčešće se javljaju:
- nadutost
- pojačani plinovi
- bolovi i grčevi u trbuhu
- kruljenje i pretakanje u crijevima
- proljev
- mučnina
- ponekad povraćanje
Tegobe mogu biti blage nakon manje količine laktoze, a izraženije nakon čaše mlijeka, sladoleda, mliječnog deserta ili obroka koji sadrži više različitih izvora laktoze.
Povremena nadutost nakon obilnog obroka ne znači nužno da ste intolerantni. Na intoleranciju više upućuje ponavljanje sličnih simptoma nakon konzumiranja istih ili srodnih mliječnih proizvoda.
Može se pojaviti naknadno
Intolerancija na laktozu nije uvijek trajna niti mora biti prisutna od rođenja. Najčešći oblik razvija se postupno jer tanko crijevo s godinama proizvodi sve manje laktaze.
Postoji i sekundarna intolerancija koja nastaje kada bolest, infekcija ili ozljeda oštete sluznicu tankog crijeva. Može se pojaviti uz celijakiju, Crohnovu bolest, bakterijsko prerastanje u tankom crijevu ili nakon crijevne infekcije. U takvim se slučajevima sposobnost probavljanja laktoze može poboljšati nakon liječenja osnovnog uzroka.
Urođeni nedostatak laktaze iznimno je rijedak i pojavljuje se već kod novorođenčadi.
Kako je prepoznati?
Ako sumnjate na intoleranciju, nekoliko dana bilježite što jedete i kada se pojavljuju simptomi. Obratite pozornost na količinu i vrstu mliječnog proizvoda jer mlijeko, jogurt i tvrdi sirevi ne sadrže jednaku količinu laktoze.
Liječnik može predložiti da na određeno vrijeme smanjite ili izbacite namirnice s laktozom te ih poslije kontrolirano vratite u prehranu. Nestanak i ponovna pojava simptoma mogu biti važan trag, ali samostalna eliminacijska dijeta nije uvijek dovoljna za pouzdanu dijagnozu.
Slične tegobe mogu izazivati sindrom iritabilnog crijeva, celijakija, upalne bolesti crijeva i bakterijsko prerastanje u tankom crijevu. Zbog toga se nije dobro oslanjati isključivo na samodijagnozu, osobito ako su simptomi jaki, dugotrajni ili se pogoršavaju.
Test iz daha
Dijagnoza se može potvrditi vodikovim izdisajnim testom. Osoba najprije popije tekućinu s određenom količinom laktoze, nakon čega se u pravilnim razmacima mjeri količina vodika u izdahnutom zraku.
Ako se laktoza u tankom crijevu ne razgradi i ne apsorbira pravilno, u debelom je crijevu fermentiraju bakterije. Pritom nastaje vodik koji ulazi u krvotok, dolazi do pluća i može se izmjeriti u izdahu. Povišena vrijednost, zajedno s pojavom simptoma, može potvrditi malapsorpciju laktoze.
Nije alergija
Intolerancija na laktozu i alergija na mlijeko dva su različita stanja. Kod intolerancije probavni sustav ne uspijeva razgraditi mliječni šećer, dok kod alergije imunološki sustav reagira na proteine iz mlijeka.
Intolerancija uglavnom izaziva probavne smetnje. Alergija može uzrokovati svrbež, koprivnjaču, oticanje usana, lica, jezika ili grla, piskanje i otežano disanje. Takvi simptomi mogu upućivati na ozbiljnu alergijsku reakciju i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Proizvodi bez laktoze stoga mogu odgovarati osobi s intolerancijom, ali nisu nužno sigurni za osobu alergičnu na proteine kravljeg mlijeka.
Kako se liječi?
Ne postoji lijek koji će kod najčešćeg, primarnog oblika intolerancije trajno povećati proizvodnju laktaze. Tegobe se uglavnom kontroliraju prilagođavanjem prehrane.
Mogu pomoći sljedeće promjene:
- smanjivanje količine mlijeka i drugih izvora laktoze
- konzumiranje manjih porcija uz druge namirnice
- odabir mlijeka i proizvoda bez laktoze
- zamjena mlijeka biljnim napitcima obogaćenima kalcijem i vitaminom D
- uzimanje enzima laktaze prije obroka
- biranje proizvoda koji prirodno sadrže manje laktoze
Tvrdi, dugo dozrijevani sirevi često sadrže vrlo malo laktoze, dok neke osobe bolje podnose jogurt nego mlijeko. Tolerancija je individualna, pa nije potrebno automatski izbaciti sve mliječne proizvode.
Koliko laktoze možete podnijeti?
Mnogi ljudi s intolerancijom ipak mogu podnijeti manju količinu laktoze bez simptoma ili uz samo blage tegobe. NIDDK navodi da neke osobe mogu tolerirati približno 12 grama laktoze, koliko je otprilike sadržano u jednoj šalici mlijeka, osobito kada se mlijeko konzumira uz obrok.
To ne vrijedi za sve. Najbolji pristup jest postupno utvrditi osobni prag tolerancije, po mogućnosti uz pomoć liječnika ili nutricionista.
Dodaci s enzimom laktaze dostupni su u obliku tableta ili kapi. Uzimaju se prije hrane koja sadrži laktozu ili se dodaju mlijeku kako bi pomogli razgraditi mliječni šećer. Ne djeluju jednako kod svih, ali nekim ljudima znatno ublažavaju simptome.
Pazite na kalcij
Potpuno izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda bez odgovarajuće zamjene može smanjiti unos kalcija, vitamina D i proteina. To je posebno važno za djecu i adolescente, trudnice, žene nakon menopauze te osobe s povećanim rizikom od osteoporoze.
Ako ne konzumirate mliječne proizvode, birajte biljne napitke obogaćene kalcijem i vitaminom D te u prehranu uključite druge izvore kalcija. Dodaci prehrani nisu uvijek potrebni, pa je odluku najbolje donijeti u dogovoru sa zdravstvenim stručnjakom.
Kada posjetiti liječnika?
Liječniku se obratite ako se probavne smetnje često ponavljaju, traju dulje vrijeme ili značajno utječu na svakodnevni život. Pregled je posebno važan ako imate:
- neobjašnjiv gubitak tjelesne mase
- krv u stolici
- dugotrajan ili jak proljev
- intenzivne bolove u trbuhu
- učestalo povraćanje
- znakove dehidracije
- simptome koji se javljaju i kada ne konzumirate laktozu
Takvi simptomi nisu tipični samo za intoleranciju na laktozu i zahtijevaju liječničku procjenu.
Bez nepotrebnih zabrana
Intolerancija na laktozu najčešće se može uspješno kontrolirati bez potpuno restriktivne prehrane. Prvi je korak prepoznati obrazac simptoma i potvrditi njihov uzrok, a zatim pronaći količinu laktoze koju možete podnijeti.
Cilj nije izbaciti što više namirnica, nego spriječiti tegobe i istodobno sačuvati raznoliku, nutritivno vrijednu prehranu.
Ordinacija.hr
