S nadolazećim jesenskim danima, hladnijim razdobljima, i ponekim preuzetim zapadnjačkim običajima u listopadu, nemali će se broj ljudi uhvatiti u koštac s barem nekim oblikom obrade bundeve – premalo cijenjenog ploda za koju znanost sve učestalije dokazuje da nam, od kore do sjemenke, osigurava brojne zdravstvene dobrobiti.
Bogato antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem i vitaminima B, C, E i K, meso bundeve blagotvoran je plod za sve vitalne organe u tijelu. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narančasto, crveno i žuto obojenih biljaka. Jednom kad ih se unese u organizam, pohranjuju se u jetri kao retinol, jedan od najaktivnijih oblika vitamina A, koji brani tijelo od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšava zdravlje kože i smanjuje učinke starenja. Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sustava te, u konačnici, poboljšava imunitet. Ostali nutrijenti koje ćete u sebe unijeti konzumacijom bundeve pomoći će vam u sprečavanju bolesti srca i smanjiti apsorpciju masti.
No, nije samo mesnati dio bundeve toliko vrijedan spomena i slave. Nedavno su znanstvenici sa sveučilišta South Korean Chosun University otkrili proteine u kori bundeve koji se uspješno bore s mikroorganizmima i sprečavaju infekcije, a posebice suprimiraju razvitak gljivice vrste Candida albicans, odgovorne za vaginalne infekcije žena, pelenski osip djece i brojne druge tegobe.
Treću važnu komponentu ploda bundeve predstavljaju njezine sjemenke – posjeduju antiupalna svojstva koja štite od raka, artritisa i osteoporoze. Sjemenke su bogate i omega-3 masnim kiselinama, cinkom i fitosterolima koji održavaju zdravu razinu kolesterola u krvi i poboljšavaju imunost organizma na infekcije. Postoje podaci i da sjemenke pokazuju dobre rezultate u liječenju povećane prostate (benigna hiperplazija prostate), stanja od kojega pate mnogi muškarci iznad 50 godina. Pribrojimo tomu i magnezij, mangan i fosfor, kao i visoku količinu bjelančevima koje sadrže, i vjerujem kako vam sada nije teško razmisliti o češćoj implementaciji ovoga divnog ploda u veći broj jela koje spravljate.
Za početak, možda da barem, ako već provodite spomenute pozapadnjene običaje tamo negdje 31. listopada, malo gricnete – u salati, pečenju ili u finoj jesenjoj juhici.
Izvor: Biologija.com.hr
