Namirnica bez koje gotovo da i ne možemo zamisliti hrvatsku kuhinju – luk – pomaže sniziti razinu lošeg kolesterola u krvi, a samim time spriječiti srčani ili moždani udar.
Crveni je luk
slađi od bijelog i često se koristi sirov u salatama.
Riječ
je o crvenoj inačici luka, a ujedno se njime održava optimalna razina dobrog
kolesterola.
Kineski
su stručnjaci proučavali učinak crvenog luka na laboratorijske hrčke koje su
njima prehranjivali. Nakon osam tjedana, ustanovili su kako se razina lošeg
kolesterola (LDL-a) smanjila za čak 20 posto, a razina onog dobrog (HDL) se
održala.
“Ova je
studija prva takve vrste koja je proučila vezu između crvenog luka i bioloških
funkcija. Rezultati podupiru tvrdnju da redovita konzumacija luka smanjuje
rizik koronarne bolesti srca”, objasnio je dr. Zhen Yu Chen sa Sveučilišta
u Hong Kongu, ujedno i voditelj studije.
Luku
se stoljećima pripisuju mnoga ljekovita svojstva: sprječava rak, srčane
bolesti, prehlade i ublažava kašalj. U Kini, gdje je konzumacija luka najveća u
svijetu, rizik raka želuca je prosječno 40 posto niži.
Kod sirovog luka više dolaze do izražaja njegova diuretska i dezinfekcijska
svojstva, a pomaže i u snižavanju krvnog tlaka te razine šećera u krvi. Kuhani
luk dobar je za reguliranje probave, no ima niže diuretsko i antibakterijsko
djelovanje. Često se kaže da osjetljivom želucu ne odgovara svježi luk. Srednje
rješenje u tom je slučaju namakanje luka u hladnoj vodi ili maslinovom ulju, a
možete ga i jednostavno ostaviti narezanog nekoliko sati zajedno s ostalim
povrćem.
Luk je bolje jesti na početku obroka, jer tada olakšava probavu.
U starom Egiptu lukom su liječili zubobolju, probleme s kožom, ušima, dišnim
sustavom i slabokrvnost. Prehladu možete spriječiti, a otpornost organizma povećati ovim
domaćim receptom: narežite pet režnjeva luka češnjaka i dodajte ih u zdjelicu
meda. Dodajte malo kajenskog papra ili đumbira i pustite da odstoji sat
vremena. Kad vas idući put uhvati prehlada, uzmite žličicu pripravka.
K. Horvat
