Superhrana i namirnice bogate zdravljem mogu vam odmoći u procesu mršavljenja i pogoršati zdravstveno stanje ukoliko ih vaš organizam nije u stanju probaviti.
Med, bademi, mrkva i češnjak samo su neke od stotina namirnica blagotvornih za zdravlje cijelog tijela. Brojni su učinci njihova pozitivnog djelovanja, no kod nekolicine uzrokuju samo probleme. Ono što je odlična hrana za nekog, drugom može predstavljati ozbiljnu prepreku zdravom životu.
Danas se pod nazivom ‘intolerancija’ krije više različitih pojmova kao npr. nepodnošljivost laktoze ili nepodnošljivost glutena te preosjetljivost organizma na proteine određene hrane. Upravo se ovo posljednje kolokvijalno i podrazumjeva pod nazivom ‘intolerancija’. – objašnjava Ivana Vinko Katalin, mag.nutricionizma, dipl.ing. prehrambene industrije.
Uzroci i simptomi
Intolerancijska reakcija nije opasna po život no kronična je i dugotrajna. Nedostatak enzima potrebnih za probavljanje određenog spoja, poput npr. laktoze, osnovne sastavnice mliječnih proizvoda, uzrokuju simptome koji su u slučaju intolerancije na laktozu trenutačni i očiti, poput probavnih tegoba. Ipak, postojanje intolerancije na hranu nije uvijek tako lako utvrditi. Često se reakcija organizma na nemogućnost probavljanja hrane ne očituje odmah, a simptomi nisu povezani s hranom već variraju od dermatoloških problema i psiholoških tegoba do poteškoća s disanjem. Intolerancija je potencijalni uzrok akni, psorijaze, astme, rinitisa, artritisa, glavobolja, migrena, tjeskobe i depresije. Test intolerancije na hranu preporuča se u slučaju dugoročnih zdravstvenih smetnji gastrointestinalne, dermatološke, psihološke neurološke ili respiratorne prirode kojima ne pronalazimo uzrok.
Test intolerancije na hranu
Individualna metoda testiranja omogućava otkriće štetnosti specifičnih namirnica na tijelo. Obavlja se na tašte, vađenjem krvi, a cilj je otkriti postojanje IgG antitijela koja se stvaraju kao posrednici u mehanizmima reakcije na toksičnu hranu. Testovi se međusobno razlikuju po broju testiranih namirnica. Moguće je testirati i preko 300 namirnica tzv. screening testom koji se preporuča osobama s prekomjernom tjelesnom težinom te onima s povišenim razinama glukoze, kolesterola i triglicerida.
U početku se smatralo da je dovoljno jednom napraviti test na intoleranciju i da će rezultati vrijediti do kraja života, ali praksa je pokazala kako se intolerancija kod nekih pacijenata mijenja nakon nekoliko godina u zavisnosti od prehrane. – svjedoči mr. pharm Marin Bosotina, ravnatelj Poliklinike Analiza.
Kako se pod testom intolerancije na hranu reklamira mnogo metoda bez znanstvene i medicinske osnove, preporuča se testiranje analizom koja mjeri prisutnost antitijela u kvantitativnim brojčanim vrijednostima za svaku od namirnicu kao točnu koncentraciju specifičnih imunoglobulina G s reagensima i opremom koja je odobrena u EU.
Eliminacijska dijeta
Nakon pozitivnih rezultata na testu, važno je početi s dijetom koja je prilagođena kako rezultatima, tako i simptomima te stanju organizma uzrokovanih dugotrajnom konzumacijom štetne hrane.
Namirnice za koje je utvrđen neki oblik intolerancije potrebno je izbaciti iz prehrane na određeno vrijeme, i to pod stučnim nutricionističkim nadzorom, kako u organizmu ne bi došlo do deficita pojedinih makro- ili mikronutrijenata što opet može biti vrlo negativno za cjelokupno zdravlje osobe. – upozorava Ivana Vinko Katalin, mag.nutricionizma, dipl.ing. prehrambene industrije.
Primjena ovakve individualne, eliminacijske dijete dovest će do prestanka ili smanjenja zdravstvenih smetnji, boljeg osjećanja i smanjenja tjelesne težine, prenosi Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
Intoleranciju treba razlikovati od alergije na hranu
Alergije na hranu obilježene su trenutačnim i intenzivnim reakcijama tijela te, za razliku od intolerancije, mogu biti i smrtonosne, a dijagnoza se razlikuje od testiranja intolerancije na hranu jer imunološki sustav u slučaju alergije proizvodi drugačiju grupu antitijela, IgE. Alergijske reakcije su opasne jer su sposobne u kratkom roku eskalirati od oticanja i otežanog disanja do anafilaktičkog šoka no upravo radi iznenadnih simptoma je njihova dijagnoza brza dok je s intolerancijom na hranu suprotno: reakcija dolazi s odgodom od nekoliko sati do nekoliko dana, slabijeg je intenziteta i teže ju je prepoznati. S obzirom na sve navedeno i činjenicu kako se kod samo 2-6% populacije javljaju alergije, a intolerancije na hranu kod čak 20-40%, testiranje je ključan faktor u osiguravanju zdravog načina života.
Janja Pilić
Foto: Shutterstock
Pogledaj 10 najzdravijih namirnica na planeti.
