Konzumacija ultraprerađene hrane izaziva štetnu ovisnost o hrani

Čak četrnaest posto odraslih i 12 posto djece pokazuje karakteristike ovisnosti o hrani, prema novoj studiji, a za sve je kriva ultraprerađena hrana.

Nova studija tvrdi da bi krivac za stvaranje ovisnosti o hrani mogla biti ultraprerađena hrana – s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i masti, krcata prehrambenim aditivima, nutritivno siromašna, a bogata kalorijama.

Studiju, “Društvene, kliničke i političke implikacije ovisnosti o ultraprerađenoj hrani”, proveo je tim istraživača predvođen dr. Ashley Gearhardt, profesoricom psihologije na Sveučilištu Michigan.

Ultra-prerađena hrana je vrlo ukusna, privlačna i konzumira se kompulzivno te može izazvati ovisnost. Način na koji ju konzumiramo može zadovoljiti kriterije za dijagnozu poremećaja zlouporabe tvari kod nekih ljudi, kaže studija.

Od otprilike 30 zemalja koje je obuhvatila studija, pokazalo se da SAD konzumira najviše ultraprerađene hrane. Čak 58 posto dnevnog unosa energije dolazi iz ove visokokalorične hrane pune aditiva, zasićene nezdravim vrstama masti, rafiniranim škrobom, šećerima i solju.

Novo istraživanje također upire prstom u aditive – prehrambene kemikalije koje se obično nalaze u pakiranoj hrani, kao što su umjetna bojila i sladila, pojačivači okusa, konzervansi i stabilizatori.

Autori studije pozivaju na rigoroznija istraživanja načina na koji aditivi potiču kontinuiranu i sve veću konzumaciju ultraprerađene hrane.

Posljedice ‘ovisnosti’ o hrani

Ultra-prerađena hrana nije samo manje hranjiva. Također, najčešće je i visokokalorična. To predstavlja opasnost za brojna zdravstvena stanja – poput pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Nije sva obrađena hrana loša! Evo kako ju možete uklopiti u zdravu prehranu – Ordinacija.hr (vecernji.hr)

Kao i kod ovisnosti o drugim tvarima, pretjerano oslanjanje na ultra-prerađenu hranu može dovesti do drugih štetnih posljedica – više opće psihopatologije, niže kognitivne funkcije i lošiji ishodi liječenja, prema studiji.

Slijedite jednostavno pravilo

Planirajte svoje obroke, jedite sirovo voće i povrće, grah, cjelovite žitarice.

Proučite prehrambene oznake kako biste vidjeli što se nalazi u hrani koju želite kupiti. Što je manje stavki na etiketi, to je hrana manje obrađena. Sastojci koje ne možete identificirati vjerojatno su kemikalije koje mogu biti štetne.

H. A.